Svi smo se barem jednom našli u situaciji da nas serija s napetim završetkom drži budnima do tri ujutro, iako nas ujutro čeka posao. Rješenje? Jaka kava ujutro, a kasnije energetsko piće za dodatni poticaj. No, ono što slijedi nakon tog kratkog naleta energije često je još gori osjećaj iscrpljenosti.

Prema Justinu Cottleu, stručnjaku za anatomiju s Institute of Human Anatomy, za sve je kriv način na koji energetska pića utječu na naš mozak i autonomni živčani sustav. U videu objavljenom na YouTube kanalu instituta, Cottle je detaljno objasnio kako sastojci poput kofeina i šećera mijenjaju funkciju našeg tijela te dovode do poznatog "energetskog pada".

Kofein i blokada umora

Jedan od ključnih sastojaka energetskih pića je kofein, a njegov glavni učinak je blokiranje adenozina, kemijskog spoja koji se veže za receptore u mozgu i signalizira umor.

"Kofein 'začepi' te receptore i sprječava da osjetimo pospanost," objasnio je Cottle. "Zbog toga se osjećamo budno, iako zapravo nismo dobili nikakvu stvarnu energiju."

Problem nastaje kada učinak kofeina prestane. Nakupljeni adenozin tada naglo preplavi receptore, šaljući mozgu snažan signal umora.

"Zamislite da svi ti signali odjednom preplave mozak i vi osjećate samo jedno: 'Umoran sam, umoran sam, umoran sam'. To je ono što nazivamo 'energetskim padom'."

Utjecaj šećera i umjetnih zaslađivača

Energetska pića često sadrže šećer, ali neka koriste umjetne zaslađivače poput sukraloze. "Sukraloza može utjecati na osjetljivost na inzulin i metabolizam glukoze, a postoje naznake da čak mijenja i percepciju slatkoće u mozgu," tvrdi Cottle.

Šećer se u tijelu razgrađuje na više razina, a jedan dio tog procesa odvija se u probavnom sustavu, gdje bakterije razgrađuju šećer prije nego što stigne do jetre.

"Ovo je posebno zanimljivo jer novija istraživanja povezuju metabolizam šećera u crijevnim bakterijama s metaboličkim sindromom i neurodegenerativnim poremećajima poput Alzheimerove bolesti," kaže Cottle. Ipak, naglašava da je potrebno više istraživanja kako bi se ta povezanost u potpunosti dokazala.

Energetska pića i autonomni živčani sustav

Osim utjecaja na mozak, energetska pića aktiviraju autonomni živčani sustav, posebno njegov simpatički ogranak, poznatiji kao "bori se ili bježi" odgovor.

Unos kofeina potiče nadbubrežne žlijezde na lučenje epinefrina i norepinefrina, hormona koji pripremaju tijelo za stresne situacije.

Njihovi učinci uključuju: Širenje zjenica. Smanjeno lučenje sline. Širenje bronhija (olakšano disanje). Opuštanje mokraćnog mjehura. Usporena probava. Povećana brzina otkucaja srca. Smanjen protok krvi u erektilno tkivo.

Ukratko, energetska pića doslovno stavljaju tijelo u stanje visoke pripravnosti, slično onome kada smo pod stresom ili u opasnosti.

Maska za umor

Iako energetska pića pružaju privremeni osjećaj budnosti, oni su samo maska za umor – zapravo ne pružaju dodatnu energiju, već privremeno blokiraju signale pospanosti. Nakon što kofein prestane djelovati, dolazi do snažnog pada energije, dok šećer i umjetni zaslađivači mogu dodatno ometati metabolizam i potencijalno utjecati na mozak.

Osim toga, aktivacija simpatičkog živčanog sustava može imati dugoročne posljedice na tijelo, uključujući stres za srce i probavni sustav.

Sljedeći put kad posegnete za energetskim pićem, možda biste trebali razmisliti dvaput – kratkotrajna budnost mogla bi vas kasnije skupo stajati.