Za mnoge je jutarnja kava nezaobilazan dio dana, no način na koji je pripremamo i pijemo može napraviti veliku razliku. Vrsta kave, količina mlijeka, dodani šećer, pa čak i vrijeme kada je konzumiramo, mogu utjecati na organizam.

Nutricionistica Lor Hivernat upozorava da nisu svi napitci od kave jednaki te izdvaja izbor koji smatra najpovoljnijim, ali i nekoliko opcija s kojima ipak treba biti oprezan.

Espresso bez dodataka smatra se najboljim izborom

Prema Hivernat, među najzdravijim izborima nalazi se klasična kratka crna kava, poput espressa ili ristretta, bez šećera i mlijeka.

Takva kava sadrži antioksidanse, dok njezin mali volumen znači i manju količinu napitka koju probavni sustav mora obraditi. To može biti posebno važno osobama koje imaju osjetljiv želudac.

To ipak ne znači da su cappuccino, latte ili macchiato automatski loš izbor. Njihov učinak, prema nutricionistici, ovisi o vrsti mlijeka koje se koristi, kao i o tome koliko ih često pijemo.

Kod određenih zdravstvenih stanja, među kojima su hormonski poremećaji i inzulinska rezistencija, takve napitke preporučuje izbjegavati ili barem ograničiti njihovu konzumaciju.

Koja je kava najmanje poželjna?

Na drugom kraju ljestvice nalaze se instant i bezkofeinska kava, koje Hivernat smatra lošijim izborima.

Instant kava često se jače prži, zbog čega prema njezinu mišljenju može sadržavati manje korisnih spojeva. Kod bezkofeinske kave problem vidi u načinu uklanjanja kofeina. Ako nije obrađena prirodnim metodama, može sadržavati ostatke kemikalija korištenih u procesu.

Posebno upozorava na popularne sezonske napitke od kave koji često sadrže velike količine šećera i sirupa. Takvi napitci mogu izazvati nagli porast energije, nakon kojeg slijedi njezin pad.

Drugim riječima, problem nije nužno sama kava, nego ono što joj se dodaje.

Mlijeko također može promijeniti priču

Za ljubitelje kave s mlijekom postoji još jedan detalj na koji bi trebalo obratiti pozornost.

Prema nutricionistici, kombinacija kofeina i laktoze nije idealna jer može dodatno opteretiti organizam. Ako se kava ipak ne može zamisliti bez mlijeka, Hivernat kao bolju opciju navodi kvalitetno punomasno mlijeko.

Biljni napitci također mogu biti alternativa, ali kod njih treba pažljivo provjeriti količinu dodanog šećera. Među biljnim opcijama napitci od badema, lješnjaka ili kokosa, prema njezinu savjetu, obično predstavljaju bolji izbor od zobenog mlijeka.

Šećer može poništiti dio prednosti kave

Način zaslađivanja također je važan. Dodavanje šećera izaziva nagli porast glukoze u krvi, nakon čega može uslijediti pad energije.

Zbog toga je najbolja opcija kavu piti bez zaslađivača. Međutim, za one kojima je nezaslađena kava jednostavno previše gorka, postoji jednostavan način da se ublaži učinak šećera.

Ako se šećer ipak dodaje, preporučuje se kavu piti uz obrok. Hrana može pomoći ublažiti nagli učinak zaslađenog napitka na organizam.

Kava odmah nakon buđenja možda nije najbolja ideja

Nije važan samo sastav kave nego i vrijeme kada je pijemo.

Konzumiranje kave na prazan želudac može nadražiti probavni sustav, a prema savjetima nutricionistice može utjecati i na povećanje razine stresa u tijelu. Zato kao povoljniji termin navodi kasnije jutro, primjerice između 10 i 11 sati.

Istodobno, kavu nije idealno piti neposredno uz obrok. Razlog je mogućnost da utječe na apsorpciju nekih važnih nutrijenata iz hrane.

Zato je, prema ovom pristupu, važno pronaći odgovarajući razmak između obroka i šalice kave.

Važna je čak i šalica iz koje pijete kavu

Još jedan detalj koji se često zanemaruje jest način posluživanja. Ako kavu redovito kupujete za van, plastična čaša nije najbolji izbor.

Kao praktičniju alternativu nutricionistica preporučuje termosicu od nehrđajućeg čelika. Još jednostavnija mogućnost jest odvojiti nekoliko minuta i popiti kavu bez žurbe, umjesto da je usput pijete iz jednokratne ambalaže.

Ni zdrava kava nije bez ograničenja

Iako kava može imati brojne prednosti, ne treba zaboraviti da je riječ o stimulansu. Upravo zbog toga pretjerana konzumacija može imati neželjene posljedice.

Previše kave može biti povezano s umorom, razdražljivošću i problemima sa spavanjem. Umjesto povećavanja količine u potrazi za dodatnom energijom, stručnjaci zato naglašavaju važnost umjerenosti.

Prema savjetu koji iznosi Hivernat, idealno bi bilo ograničiti se na jednu šalicu kave dnevno, a još bolja opcija bila bi ne piti je baš svaki dan.

Za ljubitelje kave to možda nije najdraža vijest, ali poruka je jednostavna: nije svaka šalica jednaka. Crna kratka kava bez šećera i mlijeka može biti jednostavniji izbor, dok količina dodataka, vrijeme konzumacije i učestalost ispijanja mogu značajno promijeniti ono što unosimo u organizam.