Dok toplinski valovi pogađaju Britaniju, Francusku i druge dijelove Europe, znanstvenici objašnjavaju zašto se upravo Europa zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka i zašto bi ekstremne vrućine uskoro mogle postati nova normalnost.

Rekordne temperature pogodile Europu

Europa je ovog tjedna pogođena snažnim toplinskim valom koji je već srušio temperaturne rekorde u više država.

U ponedjeljak i utorak rekordno visoke svibanjske temperature zabilježene su u Britaniji, Irskoj i Francuskoj, dok meteorolozi upozoravaju da bi se ekstremna vrućina mogla dodatno pojačati tijekom idućih dana.

Stručnjaci objašnjavaju da iza svega stoji takozvana “toplinska kupola” – masa vrlo toplog zraka iz sjeverne Afrike zarobljena pod sustavom visokog tlaka iznad zapadne Europe.

Takvi uvjeti donose temperature kakve se obično očekuju tek usred ljeta.

Europa se zagrijava mnogo brže od ostatka planeta

Prema podacima europske službe Copernicus, planet je danas prosječno oko 1,4 stupnja topliji nego u predindustrijskom razdoblju između 1850. i 1900. godine.

Europa se, međutim, zagrijala znatno više – čak oko 2,4 stupnja.

Istraživač klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava Ben Clarke s Imperial Collegea u Londonu za AFP je rekao da je gotovo sva dodatna toplina posljedica emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem i korištenjem fosilnih goriva.

Stručnjaci upozoravaju: Gotovo svi pogrešno usisavaju dom, a jedna navika ostavlja prašinu duboko u tepihu

Promjene u atmosferi donose češće toplinske valove

Prema stručnjacima Copernicusa, jedan od ključnih razloga češćih toplinskih valova leži u promjenama atmosferske cirkulacije.

Sustavi visokog tlaka, koji donose stabilno i vrlo toplo vrijeme, posljednjih desetljeća sve su češći iznad Europe.

Direktor Copernicusa Carlo Buontempo izjavio je za AFP da se posljednjih 20 do 30 godina posebno tijekom ljeta primjećuje povećana učestalost anticiklonalnih uvjeta koji pogoduju razvoju toplinskih valova.

Takvi sustavi često se nazivaju i “blokirajućim maksimumima” jer ostaju dugo na istom području i sprječavaju dolazak svježijeg zraka i promjenu vremena.

Profesorica geografije Mary Bourke s Trinity Collegea u Dublinu objasnila je kako takvi uvjeti znače vedro nebo bez oblaka, pri čemu se topao i suh zrak dodatno zagrijava na površini.

Arktik se zagrijava alarmantnom brzinom

Jedan od glavnih razloga ubrzanog zagrijavanja Europe povezan je i s Arktikom.

„Europa je povezana s Arktikom, koji se zagrijava mnogo brže od ostatka planeta“, rekao je Clarke.

Podaci Copernicusa pokazuju da je Arktik danas oko 3,2 stupnja topliji nego u predindustrijskom razdoblju.

Stručnjaci objašnjavaju da je dio problema povezan s takozvanim albedo efektom.

Snijeg i led inače reflektiraju Sunčevu toplinu natrag u svemir, ali njihovim topljenjem otkrivaju se tamnije površine mora i tla koje apsorbiraju mnogo više topline.

„Kako se morski led topi, povećava se apsorpcija topline, što dodatno zagrijava vode i topi još više leda“, objasnio je Clarke.

Sve manje snijega dodatno zagrijava kontinent

Buontempo upozorava da je posljednjih desetljeća u Europi značajno smanjeno područje prekriveno snijegom tijekom zime.

Mnoge regije koje su nekada redovito imale tjedne s temperaturama ispod nule danas više nemaju takve uvjete.

To znači da tamno tlo ostaje izloženo umjesto reflektirajućeg bijelog snijega, što dodatno ubrzava zagrijavanje.

Dodajte ovaj sastojak u smjesu za hrskavu koricu: Pohano meso vam se neće natopiti u ulju

Čišći zrak također ima neočekivanu posljedicu

Zanimljivo je da su stroži propisi o kvaliteti zraka također djelomično pridonijeli zagrijavanju.

Od 1980-ih smanjene su emisije aerosola – sitnih čestica koje su reflektirale dio Sunčeve svjetlosti i imale učinak hlađenja.

Clarke ističe da je smanjenje onečišćenja izuzetno važno za zdravlje ljudi, ali da istovremeno omogućuje veću količinu sunčeve energije da dopre do površine Zemlje, prenosi Science Alert.

Neki dijelovi Europe zagrijavaju se posebno brzo

Copernicus navodi da se istočna, jugoistočna i dijelovi središnje Europe, uključujući Alpe, zagrijavaju između 0,5 i 1 stupnja po desetljeću tijekom posljednjih 30 godina.

Zapadna Europa i skandinavske zemlje zagrijavaju se nešto sporije, između 0,2 i 0,5 stupnjeva po desetljeću.

Posebno zabrinjava stanje na norveškom arktičkom arhipelagu Svalbardu, jednom od najbrže zagrijavajućih mjesta na Zemlji.

Tamo temperature rastu između 1,5 i 2 stupnja po desetljeću, a područje je posljednjih godina bilježilo rekordno topla ljeta.

Prošla godina bila je četvrto najtoplije ljeto ikada zabilježeno na Svalbardu.