Europom se širi jedna od najopasnijih i najvećih buba: Pazite što jedan ugriz radi čovjeku

Cipar se nedavno suočavao s invazijom neobičnih i zastrašujućih stvorenja – divovskih vodenih buba iz roda Lethocerus, poznatijih pod nadimkom "grizalice prstiju" (engl. toe biters). Ove bube, koje mogu narasti do 12 centimetara, otkrivene su uz pomoć kupača na istočnoj obali otoka, a znanstvena studija objavljena u časopisu „Grigore Antipa“ Nacionalnog muzeja prirodnih znanosti donosi niz upozorenja.
"I Ciprani bi trebali držati oči otvorene i prste izvan vode", poručili su istraživači u službenom priopćenju od 20. ožujka, istaknuvši da ove insekte ne treba podcjenjivati, iako ne predstavljaju izravnu prijetnju ljudima.
Divovske vodene bube žive u slatkovodnim staništima poput jezera i močvara diljem svijeta. Opremljene su snažnim kliještima i otrovnom slinom, kojom paraliziraju plijen i isisavaju njegove tjelesne tekućine. Iako ljudi nisu njihov cilj, poznato je da mogu nanijeti iznimno bolan ugriz, osobito među prstima nogu, gdje najčešće i napadaju.
Počele se širiti
Do sada se Lethocerus nije bilježio na Cipru, iako je poznat u okolnim zemljama poput Turske, Libanona, Izraela i Egipta. Nova pojava na otoku izazvala je zabrinutost, a znanstvenici su odlučili istražiti njezino podrijetlo. Koristeći objave korisnika na lokalnim Facebook grupama između 2020. i 2021. godine, tim je prikupio dokaze o prisutnosti ovih buba, uključujući fotografije i videozapise.
U studiji se navodi da je ukupno zabilježeno sedam primjeraka divovskih vodenih buba, i to na istočnoj nizini otoka. Istraživači su uspjeli prikupiti dva fizička primjerka i potvrdili da pripadaju vrsti Lethocerus patruelis, koja doseže dužinu od oko osam centimetara. Preostali primjerci nisu mogli biti precizno identificirani samo na temelju fotografija, pa su ih istraživači svrstali općenito pod rod Lethocerus.
Znanstvenici vjeruju da su bube doletjele s kopna, ali razlozi njihova dolaska na otok ostaju nepoznanica. Jedna od teorija sugerira da su ih privukla jaka svjetla na istočnoj obali Cipra, dok druga opcija uključuje migraciju u potrazi za hranom. Postoji i mogućnost da su ih na otok donijeli vremenski uvjeti, poput jakog vjetra ili morskih struja.
Imat će negativan utjecaj
"Primjerci su iscrpljeno sletjeli na obalu ili, u nekim slučajevima, u more, što bi moglo ukazivati na to da su ih prenijeli vjetar ili morske struje iz obližnjih zemalja", naveli su autori studije.
Unatoč njihovom neugodnom izgledu i bolnim ugrizima, znanstvenici zasad ne vjeruju da će Lethocerus imati ozbiljan negativan utjecaj na ekosustav Cipra. Dapače, navode kako bi prisutnost ovih buba mogla doprinijeti prirodnoj kontroli potencijalno invazivnih organizama u budućnosti.
"To bi moglo osigurati biološku kontrolu moguće uspostavljene populacije", zaključuju autori.
Ciparska javnost sada je pozvana na dodatni oprez prilikom boravka u slatkovodnim područjima, a znanstvena zajednica pomno prati daljnji razvoj situacije kako bi utvrdila hoće li prisutnost divovskih vodenih buba postati nova stalna pojava na otoku.