Rublje se u stanu brže suši kada između komada ima prostora, a vlažan zrak može izaći iz prostorije. Američka Agencija za zaštitu okoliša preporučuje da se u domu, ako je moguće, relativna vlažnost održava ispod 60 posto, idealno između 30 i 50 posto.

Za kućanstva koja zimi suše rublje unutra to znači da pozornost treba posvetiti i stalku i prostoriji. Zbijena odjeća otežava prolaz zraka, a samo zagrijavanje sobe ne uklanja vodu koju mokra tkanina otpušta. Dulje zadržavanje vlage u odjeći može pogodovati ustajalom mirisu, čak i neposredno nakon pranja.

Prozračivanje tijekom sušenja

Program EnergieSchweiz u brošuri iz 2023. za zimu preporučuje otvaranje svih prozora najmanje tri puta dnevno, na pet do deset minuta. U istoj brošuri prednost daje odvojenom prostoru za sušenje.

„Ako se rublje suši u stanu, oslobađa vlagu u zrak. Stoga sušite rublje u sušionici, a ne u stanu”, stoji u brošuri.

Lokalna uprava Midlothian također savjetuje sušenje odjeće vani kad god je moguće. Za sušenje u zatvorenom preporučuje otvaranje prozora ako je to sigurno te izbjegavanje većih količina rublja na radijatorima. Sušenje u zatvorenom povezuje s povećanjem vlage i rizika od kondenzacije i plijesni.

Kada se koristi stalak u stanu, prikladna je prostorija koju je moguće prozračivati. Blic savjetuje da vrata te prostorije ostanu zatvorena kako bi se vlaga manje širila ostatkom stana. Stalak pritom treba imati slobodan prostor oko sebe, umjesto da bude stisnut između ormara i zida.

Razmak između komada

Blic kao jedan od prvih koraka za brže sušenje izdvaja razmak među komadima odjeće. Pri punjenju stalka treba paziti da majice, hlače i ručnici ne dodiruju susjedne komade ili se preklapaju radi iskorištavanja svih prečki. Odjeću treba pripremiti za vješanje tako da ne ostane skupljena ili višestruko presavijena.

Za deblju odjeću valja predvidjeti veći dio stalka. Kod ručnika se razmak između slojeva može povećati oslanjanjem na dvije prečke, čime se olakšava strujanje zraka. Vlažne pregibe korisno je tijekom sušenja izložiti zraku premještanjem odjeće.

Kod vunenih džempera treba provjeriti deklaraciju i sušiti ih vodoravno kako bi zadržali oblik. Uporaba dodatnog uređaja nije razlog za pretrpavanje stalka. Prije spremanja u ormar treba provjeriti da u odjeći više nema vlage.

Centrifuga prema vrsti tkanine

Ako tkanina dopušta dodatno centrifugiranje, njime se može olakšati sušenje ručnika, posteljine i ostale prikladne odjeće. Blic objašnjava da se izbacivanjem vode u perilici smanjuje količina vlage koja će se pri sušenju osloboditi u stanu. Zato priprema za sušenje počinje još u perilici.

Brzinu centrifugiranja treba prilagoditi materijalu, a ne automatski odabrati najvišu. Dopušteni postupak valja provjeriti na deklaraciji i u uputama perilice, uz poseban oprez s vunom i osjetljivim tkaninama. Ako je bubanj pretrpan, uklanjanje vode može biti manje učinkovito.

Nakon završetka programa ne treba odgađati pražnjenje perilice. Neugodan miris može se razviti već u bubnju ako mokra odjeća ostane zatvorena u njemu.

Radijator i dodatni uređaji

Blic upozorava da prekriven radijator slabije grije prostoriju. Kad su ručnici i majice na samom radijatoru, toplina teže dopire do ostatka sobe. Ako grijanje regulira termostat, zbog toga može dulje ostati uključeno i trošiti više.

Ako se daljinsko grijanje plaća fiksno, račun zbog toga ne mora biti drukčiji, iako će toplina i dalje teže dopirati u sobu. Umjesto prekrivanja radijatora, odjeću je bolje rasporediti na stalak koji mu ne smeta i oko kojeg ima dovoljno zraka.

Odvlaživačem se može smanjiti višak vlage, ali Blic napominje da se učinak i trošak sušenja razlikuju ovisno o modelu, toplini prostorije i količini rublja. Sušenje može biti brže i uz električni stalak. Za procjenu ukupnog troška nije dovoljna njegova mala snaga: treba uzeti u obzir koliko dugo mora raditi i koliko rublja prima u jednom ciklusu sušenja.

Kondenzacija i plijesan

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije povezuju izloženost mikrobiološkim onečišćenjima u vlažnim zgradama s respiratornim simptomima, alergijama, astmom i imunološkim reakcijama. Bakterije i gljivice mogu se razvijati u zatvorenim prostorima kada imaju dovoljno vlage. Zato kontrola vlage ima važnost i izvan samog sušenja odjeće.

Kondenzacija na prozorima, zidovima ili cijevima može biti znak povišene vlažnosti. Mokre površine treba brzo osušiti i smanjiti dotok vlage. Švicarska brošura dodatno savjetuje odmak većih komada namještaja najmanje 10 do 15 cm od vanjskog zida radi smanjenja nakupljanja vlage i rizika od plijesni iza njih.

Za sušenje u stanu zato su važni razmak među tkaninama i odvođenje vlažnog zraka. Ako plijesan zahvati površinu veću od 10 × 10 cm, švicarska je preporuka odmah obavijestiti upravu zgrade, domara ili najmodavca.