Golfska struja, ključni oceanski tok koji prenosi toplu površinsku vodu iz Meksičkog zaljeva prema Europi, slabi već znatno dulje nego što se dosad mislilo – i mogla bi biti na rubu potpunog kolapsa zbog klimatskih promjena.

Britanski znanstvenici otkrili su da se ovaj morski tok pomaknuo prema sjeveru prije otprilike 300 godina, što je znak da je proces usporavanja započeo puno ranije od ranijih procjena – čak dva stoljeća prije industrijske revolucije.

„Transportna traka“ oceana koja održava klimu

Golfska struja dio je većeg sustava morskih struja poznatog kao Atlantska meridionalna obrtna cirkulacija (AMOC), koji znanstvenici opisuju kao „transportnu traku oceana“. AMOC prenosi toplu, slanu vodu s tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, a ulogu ima i u održavanju umjerene klime u Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu i na istočnoj obali SAD-a.

Kada AMOC oslabi, Golfska struja prelazi Atlantik na višim geografskim širinama. Prema istraživanju koje su vodili Edward Forman sa Sveučilišta u Southamptonu i James Baldini sa Sveučilišta Durham, upravo se to dogodilo nakon 1720. godine.

Ako dođe do ozbiljnog usporavanja, posljedice bi bile drastične: sjeverna Europa mogla bi doživjeti nagli pad temperatura i do 15 °C, što bi preokrenulo učinke globalnog zatopljenja. Zime bi postale iznimno oštre, dok bi se obrasci padalina i vremenskih prilika u tropskim i suptropskim područjima pomaknuli i pojačali.

Filmski scenarij u stvarnom životu?

Znanstvenici upozoravaju da bi potpuni kolaps AMOC-a mogao rezultirati klimatskim scenarijem sličnim onome iz filma „The Day After Tomorrow“ iz 2004. godine, u kojem rijeka Temza potpuno zaleđuje, a London nestaje pod debelim slojem snijega.

Prema njihovim riječima, prijelomna točka mogla bi biti bliža nego što se misli, a daljnje spaljivanje fosilnih goriva u 21. stoljeću samo povećava rizik.

Stalagmiti kao klimatski arhivi

Zanimljivo je da su istraživači svoje zaključke temeljili na analizi stalagmita – mineralnih formacija koje nastaju kapanjem vode u špiljama. Svaki milimetar rasta može predstavljati nekoliko godina taloženja, a kemijski sastav vode otkriva klimatske uvjete u trenutku nastanka sloja.

„Hladno vrijeme obično je vjetrovitije, što dovodi do većeg morskog aerosola u vodi koja kaplje,“ objašnjava tim u tekstu za The Conversation.

Analizom stalagmita iz špilje Leamington na sjeveroistoku Bermude otkriveno je da su temperature površine mora u tom području nakon 1720. godine značajno pale više od stoljeća. Istodobno, podaci s istočne obale Sjeverne Amerike pokazali su suprotan trend – zagrijavanje tamo gdje je prije bilo hladno – što je jasan pokazatelj da se Golfska struja pomaknula prema sjeveru.

AMOC osjetljiviji nego što se mislilo

Činjenica da je usporavanje AMOC-a započelo prije masovnog ispuštanja stakleničkih plinova sugerira da je ovaj sustav puno osjetljiviji nego što se ranije pretpostavljalo.

„Ako se prijeđe prijelomna točka, oslabljivanje bi postalo samoodrživo i dovelo do gotovo potpunog zaustavljanja ovih vitalnih morskih struja,“ navode autori studije objavljene u časopisu Communications Earth & Environment.

Klimatski modeli upozoravaju da bi, uz globalno povećanje temperatura iznad 1,5 °C, moglo doći do daljnjeg slabljenja AMOC-a – pa čak i njegovog kolapsa unutar ovog stoljeća.

Posljedice za prirodu i ljude

Prema zaključku istraživačkog tima, „čak i male promjene u oceanografskim strujama mogu imati velike regionalne posljedice“. Dugotrajni pomak Golfske struje promijenio bi temperature, obrasce oborina i učestalost ekstremnih vremenskih pojava, ugrožavajući ekosustave i sigurnost opskrbe hranom.

„Ovo bi moglo imati ozbiljne posljedice za divlji svijet i poljoprivredu, dok se ekosustavi bore prilagoditi novim klimatskim uvjetima,“ upozoravaju autori.