Riba je jedna od omiljenih namirnica u prehrani mnogih ljudi, osobito tijekom razdoblja posta kada se često nalazi na jelovniku. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pri kupnji i konzumaciji ribe treba obratiti posebnu pozornost na vrstu koju biramo, jer sve ribe nemaju jednaku nutritivnu vrijednost, a neke mogu sadržavati i štetne tvari.

Različite vrste ribe imaju različit sastav hranjivih tvari, ali i različite razine potencijalno opasnih tvari poput žive, zbog čega je važno znati koje su vrste preporučljive za redovitu konzumaciju, a koje treba jesti umjereno.

Riba u prehrani ljudi koji žive najdulje

Nutricionisti ističu da riba ima važnu ulogu u prehrani populacija koje su poznate po dugovječnosti. Upravo zato često se spominje u kontekstu takozvanih “plavih zona”, područja svijeta u kojima živi velik broj ljudi starijih od 100 godina.

Nutricionistica i dijetetičarka dr. Felicia Stoler objašnjava da riba ima dugu povijest u prehrani stanovnika tih regija.

“Povijesno gledano, riba je oduvijek bila dio prehrane stanovnika plavih zona, u kojima žive stogodišnjaci. Zanimljivo je da u tim regijama ljudi pretežno jedu biljnu hranu, uz male količine životinjskih proteina, uključujući ribu”, kaže dr. Felicia Stoler.

Takav način prehrane smatra se jednim od mogućih razloga njihove dugovječnosti.

Koje se ribe smatraju najzdravijima

Prema mišljenju stručnjaka, među najzdravijim vrstama ribe za konzumaciju ubrajaju se divlji losos, sardine, haringe, pastrva, skuša, inćuni i bakalar.

Te vrste ribe bogate su kvalitetnim proteinima, omega-3 masnim kiselinama i drugim važnim hranjivim tvarima koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje srca, mozga i cijelog organizma.

Stručnjaci preporučuju da se tjedno konzumira približno 300 grama ribe ili morskih plodova kako bi se ostvarile nutritivne prednosti ove namirnice.

Ribe koje treba jesti umjereno

Iako riba donosi brojne zdravstvene koristi, važno je znati da gotovo sve vrste riba i školjaka sadrže određene količine žive. U malim količinama ona obično ne predstavlja opasnost za zdravlje, ali veće količine mogu biti otrovne.

Prema podacima američke Agencije za zaštitu okoliša, izloženost metil-živi može imati ozbiljne posljedice za ljudski organizam. Među mogućim problemima navode se zaostajanje u neurološkom razvoju, gubitak perifernog vida, poteškoće s pokretljivošću i koordinacijom, oštećenja govora te slabost mišića.

Zbog toga stručnjaci savjetuju izbjegavanje pretjerane konzumacije ribe koja sadrži visoke razine žive.

Poseban oprez za trudnice i djecu

Određene skupine ljudi trebaju biti posebno oprezne kada je riječ o konzumaciji ribe s višim sadržajem žive. To se posebno odnosi na trudnice, žene koje doje i malu djecu.

Za njih se preporučuje značajno ograničiti ili u potpunosti izbjegavati takve vrste ribe.

Među vrstama koje mogu sadržavati više razine žive ubrajaju se morski pas, sabljarka, kraljevska skuša i tuna.

Umjerena konzumacija ključ je zdrave prehrane

Stručnjaci naglašavaju da riba i dalje ostaje važan dio uravnotežene prehrane, ali je ključno odabrati odgovarajuće vrste i konzumirati ih u umjerenim količinama.

Pravilnim izborom ribe moguće je iskoristiti njezine brojne zdravstvene prednosti, a istodobno izbjeći potencijalne rizike povezane s nakupljanjem štetnih tvari u organizmu.