Na području Komiže, ali i cijelog otoka Visa te okolnih otočića Biševa i Brusnika, bilježi se alarmantno širenje invazivne smeđe alge Stypopodium schimperii, koja ozbiljno ugrožava biološku raznolikost jadranskog podmorja. Situaciju je potvrdio Institut za oceanografiju, koji navodi da su trenutačno svi pokušaji suzbijanja ove biljne vrste – bezuspješni.

“Do sada se puno govorilo o invazivnim vrstama u Jadranu – ribama, rakovima, crvima i sličnome. Ali ono što se sada događa kod Komiže s ovom algom je najgora vrsta katastrofe! Nažalost, nemoćni smo. Jedino čemu se nadamo je čudo, isto ono koje je pomoglo da sama od sebe nestane zloglasna Caulerpa taxifolia početkom stoljeća. Dok to čudo ne dođe, možemo samo tugovati,” izjavio je biolog Pero Ugarković.

Širenje alge prijeti cijelom srednjem Jadranu

Institut za oceanografiju upozorava kako je ova vrsta prvi put zabilježena u Jadranu 2020. godine, i to upravo kod otoka Visa. Već 2022. godine stručnjaci su službeno registrirali njezinu prisutnost, no stanje je u 2025. eskaliralo do razmjera koje opisuju kao katastrofalne.

U svega nekoliko godina Stypopodium schimperii narasla je od tek nekoliko zabilježenih primjeraka do gustih naselja u kojima više gotovo da nema zavičajnih algi i beskralješnjaka. Ova alga agresivno kolonizira stjenovita morska područja na dubinama od 3 do 25 metara, potpuno izbacujući autohtone vrste iz ekosustava.

Prema predviđanjima stručnjaka, širenje morskih struja moglo bi omogućiti daljnju invaziju prema akvatoriju između Šolte i Kornata, čime bi bila zahvaćena još veća površina jadranskog morskog dna.

Porijeklo i prepoznatljivost: kako izgleda opasna alga?

Stypopodium schimperii potječe iz Crvenog mora, a prvi je put u Sredozemlju zabilježena oko 1973. godine, u priobalju Izraela. Tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih smatrana je invazivnom vrstom u jugoistočnom Sredozemlju, no njezina pojava u Jadranu do prije nekoliko godina nije bila registrirana.

Za razliku od slične domaće vrste Padina pavonica, koja se prepoznaje po bijelim dijelovima, Stypopodium schimperii nema bijelih površina na svom tijelu (talusu), a u zasjenjenim područjima može pokazivati plavičasto obojenje. Upravo ta razlika može pomoći građanima i roniocima da prepoznaju ovu opasnu algalnu vrstu.

Poziv građanima: prijavite svaku sumnjivu pojavu

Institut za oceanografiju i stručnjaci okupljeni oko projekta “Nezavičajne bentoske vrste (NIBS)”, koji se provodi uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026., pozivaju građane, ronioce i sve koji borave u moru da prijave svaki susret sa sumnjivom algom. Pravovremena dojava mogla bi pomoći u praćenju daljnjeg širenja i boljem razumijevanju dinamike ove invazivne vrste.

Projekt NIBS usmjeren je na istraživanje i kontrolu nezavičajnih vrsta koje prijete jadranskim bentoskim (priobalnim) ekosustavima, a slučaj Stypopodium schimperii trenutačno je postao prioritetan zbog svog razornog utjecaja na lokalnu floru i faunu.

Nada u prirodni preokret

S obzirom na dosadašnju nemoć znanosti pred ovom biološkom invazijom, stručnjaci se prisjećaju primjera nestanka alge Caulerpa taxifolia, koja se sama povukla s jadranskih prostora početkom 2000-ih godina. Nadaju se da bi i u ovom slučaju prirodni mehanizmi mogli dovesti do povlačenja opasne alge, no zasad ostaje samo čekati i pratiti daljnji razvoj situacije.

Za sada, svi pogledi uprti su u Komižu – epicentar ove nove, zabrinjavajuće invazije.