I dok se neke namirnice s pravom smatraju saveznicima krvnih žila, druge mogu potaknuti njihovo začepljenje i ubrzati razvoj teških kardiovaskularnih bolesti. Stručnjaci upozoravaju da se upravo ove četiri namirnice prečesto podcjenjuju – a mogu imati ozbiljne posljedice.

Prehrana koja čuva zdravlje srca jedan je od temeljnih preduvjeta za dug i kvalitetan život. Iako mnoge namirnice pomažu u snižavanju kolesterola i održavanju elastičnosti arterija, postoje i one koje mogu pridonijeti razvoju ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Nutricionisti i kardiolozi izdvajaju četiri skupine namirnica koje mogu značajno povećati taj rizik.

Arheolozi otvorili bočicu lijeka starog 1900 godina: Zaprepastili su se kada su vidjeli što je unutra

Krafne: slatka prijetnja krvnim žilama

Krafne se proizvode od rafiniranog brašna, velikih količina šećera i masti – kombinacije koja negativno utječe na razinu šećera u krvi i kolesterola. Prema nutricionistici Lisa Andrews, njihova česta konzumacija može povećati rizik od razvoja dijabetesa, a dijabetes je jedan od ključnih čimbenika rizika za srčane bolesti.
Posebno su problematične krafne punjene vrhnjem jer sadrže dodatne količine zasićenih masti i šećera, što dodatno opterećuje krvne žile.

Slanina: dvostruki udarac za srce

Slanina je tipičan primjer prerađenog mesa koje sadrži visoke razine natrija i zasićenih masti. Takva kombinacija može povisiti krvni tlak, dok zasićene masti potiču jetru na pojačanu proizvodnju kolesterola.
Povišeni LDL, takozvani „loš“ kolesterol, povezuje se s aterosklerozom – procesom sužavanja i otvrdnjavanja arterija koji povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Umjetna zaslađivača: skriveni rizik

Iako se često promoviraju kao zdravija zamjena za šećer, neka umjetna sladila mogu imati negativan učinak na metabolizam. Nutricionistica i dijetetičarka Mary Sabatt za portal She Finds upozorava da su aspartam i saharin povezani s poremećajima regulacije šećera u krvi i metabolizma lipida.
Takve promjene dugoročno mogu potaknuti nakupljanje plaka u arterijama. Stručnjaci zato savjetuju umjerenost te, kad je moguće, korištenje prirodnih zaslađivača poput meda ili stevije.

Trgovci smislili podle trikove kojim vas tjeraju da potrošite više: Provjerite jeste li nasjeli koji put

Pizza: masna zamka za arterije

Pizze obogaćene kobasicama, salamama i masnim sirevima sadrže velike količine zasićenih i trans masti. Kardiolog Baskar Semita upozorava da takve masti značajno povisuju razinu LDL kolesterola, koji se potom taloži na stijenkama arterija i smanjuje protok krvi.
Zdravija alternativa je domaća pizza od cjelovitog pšeničnog brašna, s obiljem povrća i manjom količinom sira s niskim udjelom masti. Dodavanje lisnatog povrća, poput špinata, može dodatno pomoći u regulaciji kolesterola zahvaljujući visokom udjelu vlakana.

Kako smanjiti rizik od začepljenja arterija?

Stručnjaci ističu da se zdravlje srca može značajno poboljšati promjenama životnih navika. Preporučuje se:

smanjiti unos zasićenih i trans masti

ograničiti prerađenu hranu

kontrolirati unos šećera i natrija

povećati unos vlakana, voća i povrća

redovito se baviti tjelesnom aktivnošću

Pravilno izbalansirana prehrana može uvelike smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i pomoći u očuvanju zdravih, prohodnih krvnih žila.