Danska je zemlja s najboljim ekološkim, društvenim i političkim uvjetima za sporije starenje i zdraviji život u starijoj dobi, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine.

Međunarodni tim znanstvenika analizirao je podatke više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja kako bi otkrio što najviše utječe na biološke procese starenja i kakve razlike postoje među svjetskim regijama.

Kako se mjeri brzina starenja?

Istraživači su koristili metodu nazvanu “biobehavioral age gap”, odnosno biobihevioralni jaz u dobi. To je model umjetne inteligencije koji izračunava razliku između stvarne kronološke dobi i procijenjene biološke dobi osobe, uzimajući u obzir rizične čimbenike iz njezina okruženja.

Na primjer, ako netko ima 50 godina, ali zbog izloženosti rizicima model procijeni da je njegovo tijelo staro 55 godina, biobihevioralni jaz iznosi pet godina.

Rezultati su pokazali da Europljani imaju najviše razine zdravog starenja, dok se u zemljama s nižim prihodima češće bilježi ubrzano biološko starenje.

Danska prednjači, Egipat stari najbrže

Prema analizi, najsporije stare stanovnici Danske – u prosjeku su 2,35 godina “mlađi” od svoje kronološke dobi. Slijede Nizozemska i Finska.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Egipat, gdje su ljudi u prosjeku 4,75 godina “stariji” od svoje kronološke dobi. Brže starenje zabilježeno je i u Južnoj Africi te pojedinim državama Južne Amerike. U Europi se nešto brže starenje primjećuje u istočnim i južnim regijama.

Što Dansku čini najboljim mjestom za starenje?

Znanstvenici su otkrili da su ključni faktori za zdravo starenje povezani s fizičkim uvjetima, poput kvalitete zraka, ali i socijalnim čimbenicima, kao što su rodna ravnopravnost i socioekonomski status.

No, posebno zanimljiv nalaz odnosi se na sociopolitičke uvjete. Zdravo starenje povezano je s političkom stabilnošću, demokratskim procesima, slobodom političkog djelovanja i zaštitom građanskih prava, poput prava glasa.

“Zašto politika djeluje na ubrzavanje starenja, ostaje intrigantna misterija ovog istraživanja,” izjavio je za BBC Science Focus dr. Morten Scheibye-Knudsen, izvanredni profesor starenja na Sveučilištu u Kopenhagenu. “Mogući razlozi mogli bi biti kronični stres zbog nesigurnosti te nejednakosti u zdravstvenoj skrbi.”

Posljedice ubrzanog starenja

Studija je pokazala da su ljudi s ubrzanim starenjem osam puta skloniji problemima u obavljanju svakodnevnih zadataka te četiri puta češće pate od kognitivnog pada.

Iako su istraživači obuhvatili četiri kontinenta – Afriku, Aziju, Europu i Južnu Ameriku – naglašavaju da su neke regije bile slabije zastupljene. Primjerice, u Africi su analizirani samo Egipat i Južna Afrika.

Rizici jači od zaštitnih faktora

Autori studije upozoravaju da su uočili samo povezanosti, a ne izravne uzročno-posljedične veze, no zaključuju kako rezultati naglašavaju hitnu potrebu za smanjenjem globalnih zdravstvenih nejednakosti.

“Iznenađujuće, rizični faktori imali su jači učinak od zaštitnih, a u zemljama s nižim prihodima ubrzano starenje primijećeno je bez obzira na individualni socioekonomski status,” rekao je Scheibye-Knudsen.

“Ovo je snažan argument za ulaganje u univerzalna rješenja poput obrazovanja i javnog zdravstva kako bi se očuvalo zdravlje populacije.”