Osim što je lako dostupan i ugodnog okusa, često se smatra zdravijom alternativom rafiniranom šećeru. No postavlja se pitanje – što se događa s organizmom ako med konzumiramo svakodnevno?

Odgovor na to pitanje za portal Real Simple dale su registrirane dijetetičarke Lauren Manaker i Karlain Remedios, koje ističu da med može imati određene zdravstvene koristi, ali i da s njegovom konzumacijom ne treba pretjerivati.

Što zapravo sadrži med?

Prema riječima registrirane dijetetičarke Lauren Manaker, med se najvećim dijelom sastoji od prirodnih šećera, prvenstveno fruktoze i glukoze. Riječ je o jednostavnim ugljikohidratima koji organizmu osiguravaju brz i lako dostupan izvor energije.

Osim šećera, med sadrži i manje količine vitamina B skupine, koji pomažu u pretvaranju hrane u energiju te podržavaju zdravlje kože, živčanog sustava i probave.

U njemu se nalaze i tragovi minerala poput kalija, kalcija i magnezija. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka, kalcij je važan za zdravlje kostiju, dok magnezij sudjeluje u radu mišića i živaca.

Manaker ističe i da med sadrži aminokiseline te enzime poput glukoza oksidaze, koji pridonose njegovim antimikrobnim svojstvima i sudjeluju u razgradnji šećera.

Jedan odjevni predmet koji nosite svaki dan prljaviji je od WC-a: Neki čak i spavaju s tim

Nutritivne vrijednosti jedne žlice meda

Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), jedna žlica meda sadrži:

60,8 kalorija
0,06 grama proteina
16,5 grama ugljikohidrata
0,04 grama vlakana
0 grama masti

Od mikronutrijenata sadrži:

1,2 mg kalcija
10,4 mg kalija
0,4 mg magnezija
0,8 mg fosfora
0,4 mikrograma folata

Može pomoći u borbi protiv upala i oksidativnog stresa

Jedna od najčešće spominjanih prednosti meda povezana je s njegovim sadržajem biljnih spojeva.

Registrirana dijetetičarka Karlain Remedios objašnjava da med sadrži flavonoide i polifenole, među kojima su kvercetin, kempferol, krizin i apigenin. Ti spojevi imaju antioksidativna i protuupalna svojstva te mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i upalnih procesa u organizmu.

Ipak, upozorava da se med obično konzumira u relativno malim količinama pa nije značajan izvor protuupalnih tvari u usporedbi s voćem i povrćem. Njegova najveća prednost može biti to što zamjenjuje prerađena sladila u sklopu uravnotežene prehrane.

Može pozitivno djelovati na probavu

Med bi mogao imati i određene koristi za zdravlje crijeva.

Prema Manaker, sadrži prebiotike poput oligosaharida koji hrane korisne bakterije u probavnom sustavu i pridonose zdravom crijevnom mikrobiomu. Uz to, sadrži enzime koji pomažu u razgradnji šećera i mogu podržati probavne procese.

Navodi i rezultate jednog istraživanja u kojem je med dodavan probiotičkom jogurtu. Pokazalo se da može pomoći preživljavanju probiotičkih kultura u organizmu.

U salati koju jedu mnogi pronađena vrlo opasna tvar: 'Oštećuje srce, pa čak i DNK'

Brz izvor energije i moguća pomoć kod želje za slatkim

Zbog sadržaja fruktoze i glukoze, med organizmu osigurava brz izvor energije jer se ti šećeri relativno brzo apsorbiraju u krvotok.

Remedios ističe i da manja količina meda može pomoći u zadovoljavanju želje za slatkim. Dodavanje meda jogurtu, zobenim pahuljicama, voću ili tostu s maslacem od orašastih plodova može pružiti osjećaj zadovoljstva bez posezanja za većim količinama slastica.

Postoje i potencijalni nedostaci

Iako ima određene prednosti, stručnjaci upozoravaju da med nije bez mana.

Lauren Manaker naglašava da prekomjerna konzumacija može dovesti do povećanog unosa kalorija i šećera, što može pridonijeti debljanju, naglim porastima razine šećera u krvi te povećanom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2.

Poseban oprez preporučuje se osobama koje imaju dijabetes ili predijabetes. U takvim slučajevima Remedios savjetuje da se med konzumira kao dio uravnoteženog obroka, a ne samostalno.

Koliko meda dnevno je razumno?

Iako med može biti dio zdrave prehrane, stručnjaci naglašavaju važnost umjerenosti.

Karlain Remedios navodi da je za većinu ljudi razumna količina između jedne i dvije čajne žličice dnevno. Također podsjeća da je za dugoročno zdravlje puno važnije održavati kvalitetne prehrambene navike nego se oslanjati na bilo koju pojedinačnu namirnicu.

Osobe koje imaju kronične bolesti, osobito dijabetes, trebale bi se prije svakodnevne konzumacije meda posavjetovati s liječnikom.

Kako ga je najbolje konzumirati?

Kako bi se izbjegli nagli skokovi šećera u krvi i povećao osjećaj sitosti, stručnjaci preporučuju kombiniranje meda s proteinima, vlaknima i zdravim mastima.

Dobri primjeri uključuju obični jogurt s medom i orašastim plodovima, zobene pahuljice sa sjemenkama i medom, tost od cjelovitih žitarica s maslacem od orašastih plodova te čaj s medom uz uravnotežen obrok ili međuobrok.

Prema stručnjacima koje je citirao Real Simple, med može biti vrijedan dio svakodnevne prehrane, ali samo ako se koristi umjereno i kao dio općenito zdravog načina prehrane.