Kada govorimo o hrani koju kupujemo u trgovinama, većina potrošača vjeruje da stručnjaci koji nadziru prehrambeni lanac točno znaju što je sigurno za konzumaciju. Ako oni određene proizvode u širokom luku izbjegavaju, nameće se pitanje trebamo li i mi o tome voditi računa. Ti profesionalci imaju ključnu ulogu u osiguravanju da hrana bude zdravstveno ispravna te pripremljena i distribuirana pod strogim uvjetima.

U Ujedinjenoj Kraljevini hrana koja se prodaje, nabavlja, distribuira i skladišti mora biti u skladu s regulatornim pravilnikom Food Standards Agencyja (Agencija za standarde hrane), čija je svrha zaštita javnog zdravlja.

Nepasterizirano mlijeko na vrhu liste rizičnih namirnica

Dr Bryan Quoc Le, prehrambeni kemičar i konzultant iz savezne države Washington, otkrio je koje namirnice osobno izbjegava u supermarketima jer, kako kaže, rizici jednostavno nadmašuju potencijalne koristi. Na vrhu te liste nalazi se nepasterizirano mlijeko, poznato i kao sirovo mlijeko.

Za razliku od mlijeka koje je prošlo proces pasterizacije – toplinske obrade koja uništava patogene mikroorganizme i produljuje rok trajanja – sirovo mlijeko ostaje u potpuno prirodnom obliku. Upravo izostanak pasterizacije povećava rizik za potrošače, izlažući ih potencijalno opasnim bakterijama poput salmonelle, E. coli, listerije i brucelle.

“Mnogo je ljudi koji tvrde da [sirovo] mlijeko ima razne zdravstvene prednosti, ali jednostavno ne vrijedi riskirati jer je u tom mlijeku još uvijek mnogo patogenih organizama, pogotovo ako dolazi ravno iz pogona za preradu”, objasnio je dr. Bryan.

Druga zabrana: prethodno narezano voće i povrće, posebno dinja

Dr Bryan ističe da ima strogo pravilo prilikom kupovine u supermarketima: izbjegavati prethodno narezane proizvode, posebice one koji su izrezani u malim trgovinama ili convenience dućanima.

“Ako planirate jesti prethodno narezano voće i povrće bez dodatne obrade, suočavate se s istom količinom mikrobioloških rizika kao i kada konzumirate klice”, navodi stručnjak.

Razlog za oprez leži u nepoznatim higijenskim uvjetima iza prodajnog pulta. “Ne znam što je osoba iza pulta radila dok je rezala proizvod i koje higijenske prakse primjenjuje. Pakirana hrana prema zakonu mora proći kroz stroge postupke, ali hrana koja se reže na licu mjesta ne mora nužno”, dodao je.

Kao posebno rizičnu namirnicu izdvaja prethodno narezanu dinju, koju zbog mogućnosti kontaminacije smatra neprikladnom za konzumaciju. Stručnjaci za sigurnost hrane potrošačima preporučuju temeljito pranje i pravilno skladištenje voća i povrća kako bi se “smanjio rizik od bolesti uzrokovanih hranom”.

Klice kao tihi prijenosnici patogena

Na popisu opasnih namirnica nalaze se i sirove klice, uključujući rotkvice, lucernu (alfalfa) i djetelinu. Iako su nutritivno vrijedne, one mogu sadržavati opasne mikroorganizme poput E. coli i salmonelle.

Profesorica Kali Kniel, mikrobiologinja sa Sveučilišta Delaware, objašnjava da je problem u procesu klijanja. “Kako bi klice proklijale, sjeme se ne može adekvatno dezinficirati da bi se uništila sva moguća salmonella, primjerice”, istaknula je.

Istodobno napominje da postoje proizvođači klica koji posvećuju veliku pozornost higijeni i sanitaciji: “No, pritom treba imati na umu da postoje uzgajivači klica koji jako dobro obavljaju svoj posao i pridaju veliku pažnju čišćenju i sanitarnoj kontroli.”