Nova istraživanja otkrivaju alarmantne dokaze da su tropski cikloni u Karibima postali učestaliji tijekom posljednjih tisućljeća, a broj uragana mogao bi drastično porasti u nadolazećim desetljećima. Ključni dokazi pronađeni su duboko u sedimentima Velike plave rupe (Great Blue Hole), golemog podvodnog vrtača smještenog oko 80 kilometara od obale Belizea.

Tim znanstvenika, predvođen Dominikom Schmittom s Goetheova sveučilišta u Frankfurtu, uzeo je uzorak sedimenta s dna 125 metara duboke podvodne vrtače. Ovaj uzorak, dug 30 metara, predstavlja najduži kontinuirani zapis o tropskim olujama u regiji, pružajući vrijedan uvid u povijesne klimatske obrasce.

Analizirajući slojeve taloga, znanstvenici su uspjeli precizno odrediti broj tropskih ciklona koji su pogodili regiju u posljednjih 5.700 godina. Metoda istraživanja slična je brojanju godova na drveću – svake godine talože se dva sloja sedimenta u mirnim vremenskim uvjetima, dok se tijekom oluja taloži poseban sloj sedimenta, omogućujući znanstvenicima da rekonstruiraju povijest uragana.

Njihova otkrića, objavljena 14. ožujka u časopisu Geology, pokazuju kontinuirani porast učestalosti tropskih ciklona tijekom proteklih tisućljeća, pri čemu su posljednja dva desetljeća bila najaktivnija u posljednjih 5.700 godina. "Frekvencija oluja značajno je porasla u posljednjih 20 godina u odnosu na prethodnih šest tisućljeća, što jasno ukazuje na utjecaj modernog globalnog zatopljenja," izjavio je Schmitt za Live Science.

Industrijska revolucija i pomicanje klimatskih zona

Podaci pokazuju da se od početka Industrijske revolucije učestalost tropskih oluja znatno povećala. Tijekom proteklih šest tisućljeća, u prosjeku između četiri i šesnaest tropskih oluja i uragana prošlo je preko Velike plave rupe svakih sto godina. Međutim, samo u posljednjih 20 godina zabilježeno ih je čak devet, što predstavlja značajan skok u učestalosti.

Znanstvenici su identificirali dva ključna faktora koji potiču ovaj trend:

Pomicanje Intertropske konvergentne zone (ITCZ) – Ovo područje niskog tlaka i čestih oluja, smješteno blizu ekvatora, postupno se seli prema jugu tijekom posljednjih nekoliko tisućljeća. To je dovelo do pomicanja glavne zone formiranja uragana (Hurricane Main Development Region, MDR) na niže geografske širine, čime su Karibi postali podložniji razvoju tropskih ciklona.

Porast globalne temperature mora – Zagrijavanje oceana, uzrokovano ljudskim djelovanjem, dovodi do stvaranja optimalnih uvjeta za jačanje i ubrzani razvoj tropskih ciklona.

Što nas čeka do kraja stoljeća?

Schmitt i njegov tim upozoravaju da će učestalost tropskih ciklona u Karibima dodatno rasti u 21. stoljeću. Njihove projekcije predviđaju da bi do kraja 2100. godine Karibe moglo pogoditi čak 45 tropskih oluja i uragana, što je bez presedana u posljednjih 5.700 godina.

"Ovaj drastičan porast ne može se objasniti prirodnim klimatskim varijacijama ili promjenama u sunčevom zračenju," objašnjava Schmitt. "Glavni uzroci su progresivno globalno zatopljenje, ubrzani rast temperature površine mora i učestaliji jaki La Niña fenomeni, koji stvaraju savršene uvjete za razvoj i brzo jačanje oluja."