Na Istočnoantarktičkoj visoravni službeno je otvoreno prvo svjetsko utočište za ledene jezgre, projekt koji znanstvenici nazivaju ključnim korakom u očuvanju “vremenskih kapsula” našeg planeta. Riječ je o inicijativi Zaklade Ice Memory Foundation, koja nastoji sačuvati dragocjene uzorke leda iz sve brže nestajućih ledenjaka diljem svijeta. Stručnjaci upozoravaju da je vrijeme presudan faktor jer se globalni ledenjaci ubrzano tope, a s njima nestaju i nezamjenjivi podaci o klimatskoj prošlosti Zemlje.

Prirodni zamrzivač na -52 °C

Novo skladište smješteno je pet metara ispod površine snijega, u golemoj ledenoj špilji iskopanoj pokraj istraživačke postaje Concordia Research Station na Istočnoantarktičkoj visoravni. Ta lokacija funkcionira kao prirodni duboki zamrzivač jer tijekom cijele godine održava stabilnu temperaturu od -52 °C, bez potrebe za umjetnim rashladnim sustavima.

Zaklada Ice Memory Foundation trenutačno vodi utrku s vremenom kako bi prikupila i pohranila ledene jezgre iz ledenjaka koji ubrzano nestaju. Cilj je očuvati fizičke zapise klimatske povijesti prije nego što se nepovratno otope.

Prve ledene jezgre stigle nakon dugog putovanja

U siječnju 2026. projekt je zaprimio prvu veliku pošiljku uzoraka. Među njima se nalazi ledena jezgra iz 2016. godine s Mont Blanca u Francuskoj te noviji uzorak iz 2025. godine s Grand Combina u Švicarskoj. Uzorci su na Antarktiku dopremljeni talijanskim istraživačkim ledolomcem Laura Bassi, u velikom zamrzivaču koji je tijekom cijelog putovanja održavan na -20 °C.

Nakon polaska iz Europe sredinom listopada 2025., zamrznuti uzorci prešli su Mediteran, Atlantski ocean, Tihi ocean, Južni ocean i Rossovo more, da bi 7. prosinca 2025. pristali na Antarktiku. Time je započela nova faza globalnog projekta očuvanja klimatskih arhiva.

Ledene jezgre kao arhiv atmosfere

Ledene jezgre su dugi cilindrični uzorci izbušeni duboko u ledenjacima. One predstavljaju fizički zapis prošlosti jer u sebi čuvaju zarobljene mjehuriće zraka i mikroskopske čestice. Analizom kemijskog sastava tih mjehurića i čestica istraživači mogu rekonstruirati atmosferske uvjete stare tisućama godina.

Carlo Barbante, potpredsjednik Zaklade Ice Memory Foundation, u izjavi je naglasio: „Čuvanjem fizičkih uzoraka atmosferskih plinova, aerosola, zagađivača i prašine zarobljenih u slojevima leda, Zaklada Ice Memory osigurava da će buduće generacije istraživača moći proučavati prošle klimatske uvjete koristeći tehnologije koje možda još ne postoje.“

Upravo ta mogućnost budućih znanstvenih proboja dodatno naglašava važnost projekta.

Utrka protiv topljenja ledenjaka

Prema dostupnim podacima, od 2000. godine globalno je izgubljeno oko pet posto ledenjaka, dok su neka posebno pogođena područja zabilježila gubitke i do 39 posto. Kako se ledenjaci tope, stoljećima akumulirane informacije o sastavu atmosfere i klimatskim promjenama nestaju zauvijek.

Zaklada u nadolazećim godinama planira prikupiti dodatne uzorke iz Anda u Južnoj Americi, Pamira u središnjoj Aziji, Kavkaza između istočne Europe i zapadne Azije te sa Svalbarda na Arktiku. Utrka za očuvanje tih smrznutih arhiva već je započela.

Anne-Catherine Ohlmann, ravnateljica Zaklade Ice Memory Foundation, upozorila je: „Mi smo posljednja generacija koja može djelovati. To je odgovornost koju svi dijelimo. Spašavanje tih ledenih arhiva nije samo znanstvena odgovornost – to je nasljeđe za čovječanstvo.“

Novi model globalne znanstvene suradnje

Projekt ne podrazumijeva samo izgradnju skladišta za led. Zaklada predlaže i novi model međunarodne suradnje prema kojem ti uzorci ne bi pripadali nijednoj pojedinoj državi, već cijelom čovječanstvu.

Thomas Stocker, predsjednik Zaklade Ice Memory Foundation, istaknuo je: „Kako bi te jezgre služile znanosti i za sto godina, njima se mora upravljati kao globalnim zajedničkim dobrom. Uspostava takvog modela upravljanja bila bi veliko postignuće Desetljeća djelovanja Ujedinjenih naroda za kriosferske znanosti.“

Otvaranjem prvog svjetskog utočišta za ledene jezgre Antarktika tako postaje ne samo simbol klimatskih promjena, nego i mjesto na kojem se čuva ključ za razumijevanje prošlosti i predviđanje budućnosti našeg planeta.