Dugi su stotinama metara, visoki gotovo dva metra i prepuni neobičnih tragova na zidovima. Najveće iznenađenje? Stručnjaci vjeruju da ih nisu napravili ni ljudi ni prirodni geološki procesi, već golema pretpovijesna bića koja su nekada lutala Južnom Amerikom.

Otkriveno više od 1500 misterioznih tunela

U južnom Brazilu, posebno u regiji Rio Grande do Sul, pronađeno je više od 1500 golemih podzemnih tunela koji već godinama privlače pažnju znanstvenika.

Neki od njih dugi su više od 600 metara, dok visina pojedinih prolaza doseže oko 1,8 metara.

Tunele je među prvima identificirao profesor geologije Heinrich Frank, koji je odmah zaključio da njihovo podrijetlo nije uobičajeno.

Ovu biljku su naši stari tretirali kao zlato: Sada je masovno koriste žene

“Ne postoji geološki proces koji stvara ovakve tunele”

Iako bi mnogi pretpostavili da su nastali djelovanjem prirode ili ljudi, znanstvenici smatraju da nijedno od tih objašnjenja ne odgovara stvarnim karakteristikama tunela.

Glavni argument su neobični oblici prolaza, njihovo grananje te brojni tragovi kandži na zidovima.

„Ne postoji geološki proces na svijetu koji proizvodi duge tunele s kružnim ili eliptičnim presjekom, koji se granaju, uzdižu i spuštaju, s tragovima kandži na zidovima“, izjavio je Heinrich Frank za Discover.

Dodao je kako je tijekom karijere vidio brojne špilje prirodnog podrijetla, ali da je u takvim slučajevima jasno kako životinje nisu sudjelovale u njihovom nastanku.

Glavna teorija vodi prema divovskim ljenivcima

Prema studiji objavljenoj 2018. godine u časopisu Science Advances, najvjerojatniji “graditelji” tunela bili su golemi izumrli kopneni ljenivci.

Riječ je o pretpovijesnim životinjama poput Megatheriuma, ogromnih biljojeda koji su živjeli tijekom pleistocena, prije otprilike 8000 do 10.000 godina.

Ti ljenivci bili su veličine slona i imali su izuzetno snažne kandže, zbog čega su bili sposobni kopati ogromne podzemne prolaze.

Tuneli možda nastajali generacijama

Znanstvenici smatraju da neki od tunela nisu nastali odjednom.

Zbog njihove duljine i složenosti vjeruje se da su ih različite generacije ljenivaca proširivale tijekom dugog razdoblja kako bi služili kao skloništa.

To dodatno podupiru brojni paralelni tragovi kandži pronađeni na stijenkama tunela.

Obiteljski odmor na hit destinaciji pretvorio se u pakao: ‘Bili smo prestravljeni, jeziva glazba po noći, plijesan, prljavo...'

Otkriveni i tragovi susreta ljudi i ljenivaca

Istraživači su analizirali i fosilizirane otiske stopala pronađene u drevnim jezerskim koritima Južne Amerike.

Prema studiji iz 2018., pronađeni su isprepleteni tragovi ljudi i divovskih ljenivaca, što sugerira da su se susretali.

Znanstvenici smatraju da su rani ljudi vjerojatno lovili ove goleme životinje.

„Moguće je da je ponašanje bilo razigrano, ali ljudske interakcije s ljenivcima vjerojatno se bolje tumače u kontekstu prikradanja i/ili lova“, naveli su istraživači, piše Indy100.

Dodali su kako su divovski ljenivci bili izuzetno opasan plijen zbog snažnih ruku i velikih kandži.

Podzemna skloništa mogla su služiti za obranu

Upravo zbog mogućeg lova ljudi, znanstvenici vjeruju da su ljenivci možda koristili tunele kao zaštitu i sklonište.

Takva teorija dodatno objašnjava zašto su neki prolazi toliko veliki i duboki.

Istraživanja se nastavljaju

Ove drevne “paleo-jazbine” često se mogu zamijeniti s rudarskim oknima ili prirodnim špiljama, zbog čega njihovo otkrivanje zahtijeva složene metode istraživanja.

Znanstvenici koriste geološko mapiranje, analizu fosilnih tragova i biološke podatke kako bi bolje razumjeli njihovo podrijetlo.

Kako se diljem Južne Amerike otkriva sve više ovakvih tunela, istraživači se nadaju da će saznati više o ponašanju divovskih ljenivaca, njihovoj prilagodbi okolišu i odnosu s prvim ljudima krajem ledenog doba.