Iako je gotovo svaki pedalj Zemljine površine tijekom povijesti istražen, kartiran i dokumentiran, oceani i dalje predstavljaju posljednju veliku nepoznanicu. Duboko ispod površine, u uvjetima pritiska tisuću puta većeg nego na kopnu, četvrtine i čitavi ekosustavi ostaju nedirnuti i neistraženi, nalik svjetovima iz znanstvene fantastike.

Istraživanja potvrđuju da je dosad obuhvaćeno tek oko pet posto oceanskog dna. Unatoč tome što su na kartama zabilježeni golemi podmorski rovovi i kanjoni, ekstremni uvjeti dubina onemogućuju temeljito istraživanje.

Ekspedicija u Caprera Canyon razotkrila neočekivane prizore

Na području Sredozemnog mora, jedno od takvih mjesta nalazi se samo nekoliko kilometara od obale Sardinije. Caprera Canyon, dubok oko 1.000 metara, smješten je na ruti između Italije i Francuske, jednom od najprometnijih pomorskih koridora na svijetu. Morska biologinja Ginevra Boldrocchi u izjavi za CNN opisala ga je kao “jednu od posljednjih velikih granica Sredozemlja”.

Tijekom prošlogodišnje misije neprofitne organizacije One Ocean Foundation, kojoj se pridružio CNN, istraživači su u kanjon spustili daljinski upravljano vozilo (ROV). Unatoč očekivanom izoliranom i netaknutom okolišu, prizori na dnu kanjona bili su daleko od idiličnih.

ROV je zabilježio složene ekosustave bogate dubokomorskim ribama, koraljnim mrežama i rijetkim spužvama te povremenu prisutnost velikih morskih sisavaca, uključujući kitove i dupine. Međutim, među životom koji se bori za opstanak u mračnim dubinama uočeni su i tragovi ljudske aktivnosti – odbačene mreže za ribolov i plastični otpad.

Jedan od članova tima upozorio je na posljedice ribolovnih linija na krhke organizme te naglasio: “Uočili smo rijetnu populaciju gorgonija koje rastu na mekom dnu, potpuno uništenu pod utjecajem dugih ribolovnih linija.”

Zagađenje, buka i izlov ugrožavaju dubokomorske vrste

Biologinja Boldrocchi pojasnila je da se kanjon nalazi “na svojevrsnom križištu između Francuske i Italije”, gdje intenzivan pomorski promet proizvodi akustična ometanja, a pridneni ribolov ostavlja izravne ekološke posljedice. “Mnogo životinja koje su već smatrane ugroženima na kraju završi u mrežama i ugine”, istaknula je.

Procjene govore da je tijekom posljednjih desetljeća izgubljeno do 50 posto svjetskih koraljnih grebena zbog povišenja temperature mora i kiselosti oceana. Znanstvenici su 2023. proglasili globalno izbjeljivanje koralja koje trenutačno zahvaća oko dvije trećine svjetskih koraljnih sustava.

ROV je godinama prikupljao i uzorke iz dubina Mediterana. Analize su pokazale zabrinjavajuće razine kemijskih kontaminanata, među kojima i organskog pesticida DDT, zabranjenog još 1970-ih godina. Unatoč zabrani, istraživači su ga pronašli u zooplanktonu iz kanjona.

“Čak i ako su DDT kemikalije zabranjene od 1970-ih, i dalje ih pronalazimo posvuda, a one utječu na hormone, na rast i na reprodukciju morskog života”, upozorila je Boldrocchi.

Borba za očuvanje rijetkih dubokomorskih ekosustava

One Ocean Foundation sada radi na tome da italijanske vlasti i Europska unija proglase područje zaštićenim morskim područjem (Marine Protected Area), s ciljem očuvanja jedinstvenih i rijetkih dubokomorskih organizama Caprera Canyona.

Iako predstavlja samo mali dio neistraženog podmorskog svijeta, slučaj Sredozemnog kanjona potvrđuje da posljednje granice planeta nisu oslobođene ljudskog utjecaja te da ih, ako ih želimo očuvati, treba zaštititi dok još nije kasno.