Jedan ključni faktor predviđa dugovječnost bolje od prehrane ili vježbanja: 'Nismo to očekivali'
Znanstvenici sada upozoravaju da kvalitetan i dovoljno dug san možda ima snažniju povezanost s dugovječnošću nego prehrambene navike ili fizička aktivnost.
Istraživanje obuhvatilo podatke iz cijelog SAD-a
Studiju su proveli istraživači sa Sveučilišta za zdravlje i znanost Oregon (OHSU), a analizirani su podaci anketa prikupljenih diljem Sjedinjenih Američkih Država u razdoblju od 2019. do 2025. godine.
Znanstvenici su uspoređivali očekivani životni vijek ispitanika s njihovim navikama spavanja. Kao granicu nedovoljnog sna postavili su manje od sedam sati sna po noći.
Uz san, istraživači su u obzir uzeli i druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje i dugovječnost, uključujući tjelesnu neaktivnost, radni status i obrazovanje.
No čak i nakon analize svih tih varijabli, povezanost između manjka sna i kraćeg životnog vijeka ostala je izrazito snažna.
Jedino je pušenje pokazalo još jaču povezanost s kraćim životom.
“Nisam očekivao da će povezanost biti toliko snažna”
Fiziolog spavanja Andrew McHill s OHSU-a priznao je da su rezultati iznenadili i sam istraživački tim.
„Nisam očekivao da će nedovoljno sna biti tako snažno povezano s očekivanim životnim vijekom“, rekao je McHill.
Dodao je kako su stručnjaci i ranije smatrali da je san važan, ali da ovo istraživanje dodatno potvrđuje koliko ozbiljan utjecaj može imati na zdravlje.
„Ljudi bi se zaista trebali truditi spavati sedam do devet sati ako je ikako moguće“, poručio je.
Stephen Hawking je imao zastrašujuću teorijo o tome zašto nas izvanzemaljci nisu kontaktirali
Manjak sna povezan s ozbiljnim bolestima
Iako se radi o opservacijskoj studiji koja ne može izravno dokazati da nedostatak sna skraćuje život za određeni broj godina, rezultati snažno upućuju na to da je količina sna važan pokazatelj dugoročnog zdravlja.
Znanstvenici podsjećaju da san utječe na gotovo svaki aspekt funkcioniranja organizma. Već samo jedna neprospavana noć može poremetiti rad mozga i oslabiti imunološki sustav.
Istraživači posebno izdvajaju pretilost i dijabetes kao stanja koja su često povezana s kroničnim manjkom sna te mogu povećati rizik od ranije smrtnosti.
„Intuitivno je i ima puno smisla, ali ipak je bilo zapanjujuće vidjeti kako se to tako snažno materijalizira u svim tim modelima“, rekao je McHill.
Stručnjaci preporučuju najmanje sedam sati sna
Dobra vijest je da se navike spavanja mogu poboljšati, iako na njih često utječu posao, stres i svakodnevne obveze.
Stručnjaci savjetuju stvaranje stabilne rutine odlaska na spavanje, izbjegavanje dugog korištenja mobitela u krevetu te aktivnosti poput joge ili tai chija koje mogu pomoći opuštanju.
Američka akademija za medicinu spavanja i Društvo za istraživanje spavanja preporučuju najmanje sedam sati sna svake noći.
Postoje i određeni dokazi da se manjak sna djelomično može nadoknaditi vikendom, no stručnjaci upozoravaju da to ne bi trebalo postati dugoročna navika.
“Dobar san ne utječe samo na osjećaj, nego i na duljinu života”
McHill smatra da bi ljudi snu trebali pridavati jednaku važnost kao prehrani i vježbanju.
„Ovo istraživanje pokazuje da moramo dati prioritet snu barem koliko i onome što jedemo ili kako vježbamo“, rekao je.
Dodao je i zaključak koji je privukao veliku pozornost javnosti: „Dobar noćni san poboljšat će kako se osjećate, ali i koliko dugo živite.“
Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Sleep Advances, a ranija verzija studije bila je predstavljena još krajem 2025. godine.
