Velika Britanija bilježi zabrinjavajući porast slučajeva trovanja hranom povezanih s konzumacijom neoprane salate, upozorili su stručnjaci u novom izvješću. Alarmantno je da čak 17 posto Britanaca priznaje da ne pere salatu prije konzumacije, što uvelike povećava rizik od infekcije smrtonosnim bakterijama poput listerije, pokazalo je najnovije istraživanje.

Listerija, koja u najtežim slučajevima može biti smrtonosna, najčešće uzrokuje povišenu temperaturu, mučninu i proljev. Međutim, kod osjetljivijih skupina može izazvati teža stanja poput meningitisa ili sepse.

Ljeto 2024. donijelo epidemiju

Tijekom ljeta 2024. više od 280 ljudi oboljelo je od virulentnog oblika trovanja hranom izazvanog kontaminiranom salatom uzgojenom u Velikoj Britaniji. Istraga stručnjaka za sigurnost hrane povezala je izbijanje bolesti s rijetkim sojem E.coli koji proizvodi Shiga toksin (STEC), a otkriven je u različitim vrstama gotovih sendviča s lisnatim povrćem.

U novom izvješću o higijenskim navikama britanskih građana, stručnjaci upozoravaju da čak i proizvodi s oznakom „oprano i spremno za konzumaciju“ nisu nužno sigurni od štetnih bakterija, prenosi Daily Mail.

Salata je izvor brojnih patogena

Britanska liječnica i medicinska autorica dr. Deborah Lee upozorila je da su listovi salate često kontaminirani patogenima poput norovirusa, hepatitisa A, kriptosporidija, giardije, toksoplazme, salmonele, E.coli, kampilobaktera, jersinije i listerije.

„Kontaminacija se može dogoditi u bilo kojoj fazi – od tla, vode, rukovanja, opreme do skladištenja“, istaknula je dr. Lee te dodala kako NHS preporučuje pranje svih vrsta salate i povrća, pa čak i onih već opranih, prije konzumacije.

Većina ne pere, iako zna rizike

Studija provedena na 2.000 britanskih građana otkrila je da, iako je 60 posto njih svjesno da neoprane salate mogu uzrokovati trovanje hranom, 64 posto onih koji priznaju da ih ne peru smatra da to nije potrebno. Gotovo 8 posto ispitanika koristi isključivo prethodno oprane salate iz vrećice.

Dr. Lee upozorava da čak i takvi proizvodi mogu sadržavati štetne bakterije. „Iako se salate peru klorom, a zatim ispiranjem čistom vodom, i dalje može ostati značajan broj bakterija“, rekla je.

Važno je napomenuti da kontaminirana hrana često ne izgleda ni ne miriše pokvareno, ali svejedno može uzrokovati teške, pa i životno ugrožavajuće infekcije.

Ispravno pranje i sušenje ključno za sigurnost

Zdravstveni stručnjaci stoga preporučuju dodatno pranje salate kod kuće. „Ponovno pranje daje dodatnu priliku za uklanjanje patogena“, savjetuje dr. Lee.

Za najbolje rezultate, savjetuje sušenje listova salate nakon pranja, po mogućnosti u centrifugi: „Centrifuga stvara centrifugalnu silu koja odvlači vodu i moguće patogene s listova.“

Vlažni ostaci salate, ako se ne osuše, mogu pogodovati razvoju bakterija i plijesni.

Većina koristi vodu iz slavine, malo tko prirodna sredstva

Više od 70 posto ispitanika vjeruje da je dovoljno isprati povrće pod vodom iz slavine, dok samo 10 posto koristi sigurna sredstva za čišćenje hrane, poput octa.

Heidi Thomas, voditeljica marketinga za prehrambene brendove poput Zylissa koji je naručio istraživanje, naglašava: „Potrošači su sve više svjesni potrebe za zdravom prehranom, ali jednako je važno jesti sigurno. Rizici od nepranja salate mogu biti ozbiljni – zato je ključno uzeti vrijeme za pravilnu pripremu, iako to usporava proces kuhanja.“

Šokantni podaci

Službenici su prošlog mjeseca ponovno upozorili na nagli porast slučajeva infekcija STEC-om, posebice nakon pandemije. Samo u 2024. godini, više od 60 salata, sendviča i wrapova prodavanih u 11 vodećih britanskih trgovina povučeno je s tržišta zbog moguće kontaminacije.

Izbijanje je rezultiralo s 288 slučajeva trovanja, od kojih su devet razvili hemolitičko-uremički sindrom (HUS) – stanje koje može izazvati otkazivanje bubrega – dok su dvoje ljudi preminuli, izvijestila je UKHSA (Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost).

Ne kuhamo salatu – i tu leži problem

Stručnjaci vjeruju da je nekuhanje salate, poput zelene salate i rukole, jedan od glavnih razloga porasta infekcija, budući da termička obrada uništava većinu štetnih bakterija.

Simptomi STEC infekcije kreću se od želučanih grčeva i povraćanja do krvavog proljeva, a oko 50 posto zaraženih doživljava upravo posljednji simptom, navodi UKHSA.

No prepoznavanje infekcije otežava činjenica da iste simptome mogu uzrokovati i druge bolesti, primjerice norovirus.

I druge bakterije u porastu: yersinija, ciklospora i kampilobakter

Godišnje izvješće pokazuje i rast drugih bakterijskih infekcija. Infekcije yersinijom porasle su na 660 slučajeva (s 454), dok su slučajevi ciklosporijaze gotovo udvostručeni – sa 61 u 2023. na 123 u 2024.

Broj laboratorijski potvrđenih slučajeva kampilobaktera – najčešćeg uzročnika trovanja hranom – porastao je za 27 posto između 2022. i 2024., dosegnuvši 70.300 slučajeva.

Kampilobakter najčešće uzrokuje proljev, mučninu i povraćanje, a iako simptomi u većini slučajeva nestaju u roku tjedan dana, infekcija može biti opasna za djecu, starije osobe i imunokompromitirane bolesnike.

Osim zdravstvenih posljedica, Agencija za standarde hrane (FSA) procjenjuje da kampilobakter godišnje britansko gospodarstvo košta oko 900 milijuna funti zbog troškova liječenja i izgubljenih radnih dana.