Sa sigurnošću možemo reći da su ptice potomci dinosaura, iako su paleontolozi još uvijek zbunjeni kako je došlo do ovog nevjerojatnog evolucijskog događaja. Potpuni fosilizirani kostur ptice koja je živjela na području današnje Kine prije oko 120 milijuna godina mogao bi pomoći u razjašnjavanju ključnih koraka u procesu transformacije, predstavljajući arhaičniju glavu nalik dinosaurusu na tijelo koje ima više zajedničkog s modernim pticama. Prijelaz s dinosaura na pticu uključuje neke od najdramatičnijih promjena u obliku, funkciji i okolišu, što je u konačnici dovelo do tlocrta tijela koji je tipičan za današnje ptice. Neke od tih promjenjivih značajki još uvijek se mogu vidjeti u načinu na koji se moderne ptice razvijaju. Ali redoslijed kojim su se te promjene dogodile i priroda evolucijskih pritisaka koji su doveli do striktno ptičjih karakteristika, još uvijek su otvoreni za raspravu.

Fascinantni, novopronađeni fosil, nazvan Cratonavis zhui, mogao bi pružiti važne uvide u evoluciju modernih ptica. Istraživači su otkrili otisak tijela Cratonavisa, ptice s glavom dinosaura, tijekom iskapanja u sjevernoj Kini. Otisci tijela pernatih dinosaura i ranih ptica, uključujući Confuciusornis sanctus, otkriveni su u ovoj regiji, u sedimentnim stijenama nastalim prije otprilike 120 milijuna godina, tijekom razdoblja krede. Predvođeni paleontologom Zhou Zhongheom s Kineske akademije znanosti (CAS), znanstvenici su započeli svoje istraživanje fosilne lubanje skeniranjem kompjuteriziranom tomografijom (CT) visoke rezolucije. Koristeći digitalne verzije mineraliziranih kostiju, tim je rekonstruirao oblik i funkciju lubanje kakva je bila tijekom života ptice, piše Science Alert.

Imala je glavu kao T-Rex

Rezultat pokazuje da je oblik lubanje Cratonavisa gotovo isti kao kod dinosaura poput Tyrannosaurusa rexa, a ne kao kod ptice. "Primitivne značajke lubanje govore o činjenici da većina ptica iz razdoblja krede, poput Cratonavisa, nije mogla neovisno pomicati svoj gornji kljun u odnosu na moždanu školjku i donju čeljust, što je funkcionalna inovacija široko rasprostranjena među živim pticama koja pridonosi njihovoj ogromnoj ekološkoj raznolikosti", kaže paleontolog Zhiheng Li. Neobična kombinacija akinetičke lubanje dinosaura i ptičjeg kostura pridodaje prethodnim studijama o važnosti evolucijskog mozaicizma u ranoj diverzifikaciji ptica.

Među ptičjim granama obiteljskog stabla dinosaura, Cratonavis je između dugorepog Archaeopteryxa, koji je bio više nalik reptilu, i Ornithothoracesa, koji je već razvio mnoge osobine modernih ptica. Također je zanimljiva činjenica da fosil Cratonavisa ima iznenađujuće dugu lopaticu i prvu metatarzalnu kost (kost stopala) – značajke koje se rijetko mogu vidjeti u fosilima drugih dino-predaka ptica, a uopće ih nema kod modernih ptica. Jedinstvena značajka povećane metatarzalne kosti kod Cratonavisa više se može usporediti s Balaurom iz kasne krede, članom skupine pernatih mesoždera poznatih kao dromaeosauridi. Izdužena lopatica već je primijećena kod ptica iz razdoblja krede kao što su Yixianornis i Apsaravis.

Činjenica da je Cratonavis imao vrlo dugu lopaticu vjerojatno je nadoknadila činjenicu da nije imao prsnu kost prilagođenu da mesnatim prsnim mišićima pruži veću površinu za pričvršćivanje. Ova izumrla vrsta možda je pridonijela biološkom eksperimentu ponašanja u letenju. Jedan od vodećih autora, paleontolog Min Wang, objašnjava: "Izdužena lopatica mogla bi povećati mehaničku prednost mišića za retrakciju/rotaciju humerusa, što kompenzira sveukupno nerazvijen aparat za let kod ove rane ptice, a te razlike predstavljaju morfološko eksperimentiranje volantnog ponašanja rano u diverzifikaciji ptica".