Kolovoz 2023. godine u Hrvatskoj nije bio samo najtopliji u povijesti, već je poslužio kao dramatičan podsjetnik na ubrzane klimatske promjene koje nam kucaju na vrata. Samo nekoliko dana nakon rušenja temperaturnih rekorda, gradovi su se našli pod vodom zbog neočekivanih poplava. Ekstremne vremenske prilike postale su naša svakodnevica, a klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja budućnosti, već stvarnost koja zahtijeva hitno djelovanje.

Prema Slobodnoj Dalmaciji, ovo su ključni trenuci u kojima oblikujemo budućnost Hrvatske. Hoće li za pedeset godina Split i drugi turistički dragulji Jadrana biti ugodna mjesta za odmor, ili će biti poprišta klimatskih katastrofa, ovisi o našim sadašnjim odlukama.

Rekordi i ekstremi postaju norma

Kolovoz je oborio sve dosadašnje temperaturne rekorde na većini meteoroloških postaja u zemlji. Samo nekoliko dana nakon tih rekordnih vrućina, obilne kiše izazvale su poplave koje su paralizirale dijelove Hrvatske. Ovi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći, podsjećajući nas da smo na prekretnici u povijesti našeg planeta. Budućnost hrvatskog ekosustava i kvalitete života izravno ovisi o koracima koje poduzmemo danas.

Pitanja o budućnosti Hrvatske sada su važnija nego ikad. Hoće li se temperature nastaviti povećavati? Hoće li Split i druge obalne destinacije zadržati svoj status svjetski priznatih turističkih odredišta, ili ćemo svjedočiti scenariju u kojem su ulice uz more poplavljene zbog porasta razine mora? Ova pitanja nisu više samo teorijska, već vrlo realna, a odgovori na njih zavise o hitnim mjerama koje poduzimamo.

Hrvatska 2074.: Optimizam ili katastrofa?

Projekt "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost", pokrenut povodom 140. obljetnice Croatia osiguranja, okuplja hrvatske stručnjake iz različitih područja kako bi ponudili scenarije razvoja zemlje do sredine 21. stoljeća. Scenariji, podijeljeni na optimistične, pesimistične i realistične, pokrivaju područja poput demografije, ekologije, gospodarstva i međunarodnih odnosa, te pružaju uvid u moguće putanje kojima bi se Hrvatska mogla kretati.

Prema optimističnom scenariju, temperatura će u Hrvatskoj porasti za samo jedan stupanj, a klimatski uvjeti će ostati povoljni za život i turizam. U ovom scenariju, Antarktik će stabilizirati svoj ledeni pokrivač, a razina mora će se podići minimalno. Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje prirodne resurse kako bi postala vodeći izvoznik čiste energije, pitke vode i organske hrane. Gradovi bi postali otporni na prirodne nepogode poput potresa i poplava, a urbane zajednice bile bi opremljene solarnim panelima i urbanim vrtovima. Split bi, prema ovom scenariju, zadržao status jednog od najatraktivnijih turističkih središta s naglaskom na biodigitalni turizam.

Profesor Mario Šiljeg, jedan od stručnjaka uključenih u projekt, vjeruje da su šanse za ovakav razvoj događaja realne. Interes za organsku hranu i prirodne ljepote Hrvatske već sada privlači globalnu pažnju, a kontinentalna područja poput Like i Gorskog kotara mogla bi profitirati od klimatskih migracija uzrokovanih ekstremnim vrućinama na obali.

Sumorna budućnost ako ne djelujemo

Međutim, ako ne uspijemo obuzdati klimatske promjene, suočit ćemo se s mnogo tmurnijom slikom. U pesimističnom scenariju, ljeta bi mogla doseći temperature od 50 stupnjeva, a česti požari bi uništili veći dio šumskog fonda Hrvatske. Pitka voda i čist zrak postali bi luksuz dostupan samo malom broju ljudi, dok bi mnoga obalna naselja bila potopljena. Stanovništvo bi bilo prisiljeno na evakuacije, a ekstremna vrućina i zagađenje učinili bi gradove gotovo nemogućima za život.

Prema profesoru Šiljegu, ako se trenutni trendovi emisija stakleničkih plinova nastave, globalna temperatura će do kraja stoljeća porasti za tri stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Ovo bi dovelo do dramatičnih promjena u ekosustavu, uključujući porast razine mora i gubitak ključnih prirodnih resursa.

Realistični scenarij

Između ovih dviju krajnosti nalazi se realističan scenarij, u kojem se klimatske promjene ne mogu potpuno zaustaviti, ali se uspijevaju ublažiti njihove najgore posljedice. Hrvatska bi se mogla pozicionirati kao utočište za klimatske izbjeglice zahvaljujući dobroj upravi obnovljivih resursa i zelenom gospodarstvu. Iako bi vremenski ekstremi bili učestaliji, pravilno vođenje politike moglo bi osigurati stabilnost i kvalitetu života u zemlji.

Profesor Šiljeg naglašava da zelena tranzicija, koju potiče Europska unija, nudi ključne alate za borbu protiv klimatskih promjena. Ako Hrvatska uspije iskoristiti svoj potencijal u obnovljivim izvorima energije, mogla bi postati lider u zelenoj tranziciji u regiji.

Hrvati se našli pri vrhu neugodne liste: 'Svi misle da su bolji nego što jesu'

Multimedijalni paviljon

Za one koji žele saznati više o mogućoj budućnosti Hrvatske, otvoren je multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" ispred Muzeja Mimara u Zagrebu. Paviljon će biti otvoren za javnost od 10. rujna do 10. listopada, a posjetitelji će moći kroz interaktivne prikaze vidjeti kako bi Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina. Ovi scenariji, oblikovani radom stručnjaka poput Korada Korlevića i Igora Rudana, pružaju dubok uvid u izazove i prilike koje nas očekuju.

Budućnost Hrvatske je u našim rukama – hoćemo li poduzeti potrebne korake kako bi postala prosperitetna i otporna na klimatske promjene, ili ćemo se suočiti s katastrofalnim posljedicama, ostaje na nama.