Hrenovke pripadaju prerađenom mesu čija konzumacija uzrokuje rak debelog i završnog crijeva, zaključila je 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), svrstavajući ga u skupinu 1; analiza koju je navela procijenila je da je svakih 50 grama prerađenog mesa dnevno povezano s povećanjem tog rizika za 18 posto.

Mnogi ovu namirnicu nazivaju "najopasnijom", ali zdravstvene preporuke obuhvaćaju i druge mesne prerađevine, poput kobasica i šunke.

Prerađeno meso obuhvaća proizvode obrađene soljenjem, salamurenjem, fermentacijom, dimljenjem ili drugim postupcima radi čuvanja ili poboljšanja okusa. Klasifikacija u skupinu 1 označava snagu dokaza da nešto može uzrokovati rak, ali ne određuje vjerojatnost obolijevanja pri određenoj izloženosti.

Količina mijenja rizik

Analiza koju je IARC naveo procijenila je da je svakih 50 grama prerađenog mesa dnevno povezano s povećanjem rizika od raka debelog i završnog crijeva za 18 posto.

„Za pojedinca rizik od razvoja raka debelog i završnog crijeva zbog konzumacije prerađenog mesa ostaje malen, ali taj rizik raste s količinom pojedenog mesa“, rekao je voditelj programa IARC Monographs Kurt Straif.

Svjetski fond za istraživanje raka preporučuje jesti vrlo malo prerađenog mesa ili ga uopće ne jesti. Među takve proizvode ubraja hrenovke i kobasice.

Aditivi i nitrozamini

Nitriti i nitrati E 249–252 odobreni su prehrambeni aditivi u Europskoj uniji. U mesnim, ribljim i mliječnim proizvodima sprečavaju rast mikroorganizama, osobito radi zaštite od botulizma, te čuvaju boju i okus mesa.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u procjeni iz 2017. izloženost nitritima iz aditiva ocijenila je sigurnom za većinu skupina. Iznimka su bila djeca s visokom izloženošću, koja su mogla blago premašiti prihvatljivi dnevni unos.

U zasebnoj procjeni nitrozamina iz hrane iz 2023. zaključak je bio zabrinjavajući. Meso i mesni proizvodi bili su najvažnija skupina hrane koja pridonosi toj izloženosti.

„Naša procjena zaključuje da razina izloženosti nitrozaminima u hrani izaziva zdravstvenu zabrinutost za sve dobne skupine stanovništva EU-a“, rekao je predsjednik EFSA-ina panela za kontaminante u prehrambenom lancu Dieter Schrenk.

Oprez i s drugom hranom

Uz mesne prerađevine, spomenuti tekst obrađuje ribu fugu, sardinski sir casu marzu, rabarbaru, crveni grah, soju i muškatni oraščić. Fugu sadrži tetrodotoksin, casu marzu proizvodi se uz ličinke muhe, a listovi rabarbare sadrže oksalnu kiselinu. Sirovi grah može izazvati mučninu i povraćanje, dok prekomjeran unos muškatnog oraščića može izazvati trovanje.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 23. rujna da izrađuje smjernicu o optimalnom unosu hrane životinjskog podrijetla. Ona će sadržavati preporuke o količini crvenog i prerađenog mesa.