Gazirana bezalkoholna pića jedno su od najpopularnijih napitaka u svijetu. Njihova slatkoća i karakteristični mjehurići čine ih privlačnim izborom za mnoge potrošače, premda iz zdravstvenog aspekta ne predstavljaju najpoželjniju opciju. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz Sjedinjenih Država, učestala konzumacija napitaka zaslađenih šećerom povezuje se s nizom zdravstvenih rizika, uključujući povećanje tjelesne mase, dentalne probleme i veći rizik od razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih oboljenja. Portal Healthdigest.com ističe kako se negativni učinci konzumacije gaziranih napitaka mogu proširiti i na bubrege, jedan od najvažnijih organa zaduženih za detoksikaciju i homeostazu tekućina u tijelu.

Kako gazirana pića utječu na zdravlje bubrega

Bubrezi filtriraju toksine, reguliraju ravnotežu minerala i tekućina te igraju ključnu ulogu u održavanju općeg zdravlja. Prekomjerna konzumacija gaziranih pića može povećati rizik od različitih bubrežnih tegoba, uključujući razvoj kamenca u bubregu te kronične bubrežne bolesti (CKD). Mehanizmi iza ovih učinaka uključuju preopterećenje šećerom, promjene u sastavu mokraće, povećanu razinu mokraćne kiseline te učinak fosforne kiseline na minerale u mokraćnom sustavu.

Povezanost gaziranih pića i kamenca u bubregu

Znanstveni interes za povezanost gaziranih napitaka i urolitijaze (stvaranje bubrežnih kamenaca) traje dulje vrijeme. Visoke koncentracije fruktoze u napicima zaslađenima šećerom potiču povećanu proizvodnju mokraćne kiseline te stvaranje kalcijum oksalatnih kamenaca. U studiji iz 2020. godine, objavljenoj u časopisu Urology Research & Practice, otkriveno je kako česta konzumacija napitaka zaslađenih šećerom značajno povećava rizik od formiranja bubrežnih kamenaca.

Ta povezanost potvrđena je i u ranijim istraživanjima. Studija iz 2013. godine, objavljena u časopisu Američkog društva za nefrologiju, došla je do zaključka kako konzumacija napitaka zaslađenih šećerom povećava rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca, dok je konzumacija napitaka poput kave, čaja, piva, vina te soka od naranče povezana s manjim rizikom od tog zdravstvenog poremećaja.

Osim šećera i fruktoze, svoju ulogu ima i fosforna kiselina, sastojak karakterističan za napitke na bazi kole. Studija objavljena 2007. godine u časopisu Epidemiology pokazala je kako prekomjeran unos fosforne kiseline može povećati koncentraciju kalcija u mokraći, što također doprinosi stvaranju kamenaca. Napitci od kole sadrže približno 50 do 70 miligrama fosforne kiseline na 100 mililitara, što znači da se veće količine brzo nagomilavaju u organizmu. U istom radu istaknuto je da kiselost sastojaka u gaziranim napicima može utjecati na ukupnu pH ravnotežu te opterećivati funkciju bubrega.

Gazirana pića i kronična bubrežna bolest (CKD)

Kronična bubrežna bolest (CKD) predstavlja progresivno i teško zdravstveno stanje koje prema Nacionalnom institutu za dijabetes te bolesti probavnog sustava i bubrega (NIDDK) pogađa milijune ljudi širom svijeta. Riječ je o postepenom gubitku funkcije bubrega koji rezultira nakupljanjem štetnih tvari i tekućine u organizmu.

U posljednjem desetljeću sve je više dokaza koji upućuju na povezanost između konzumacije gaziranih napitaka i povećanog rizika od CKD-a, prenosi City Magazine. Visoke količine šećera u gaziranim pićima, najčešće u obliku visokofruktoznog kukuruznog sirupa, dodatno opterećuju bubrege. Organ mora povećati filtracijski rad kako bi uklonio višak šećera iz krvotoka, što dovodi do dugoročnog naprezanja.

U istu se problematiku uklapa i fosforna kiselina kao sastojak kole, koja već godinama izaziva zabrinutost nefrologa. Studija objavljena 2007. godine u časopisu Epidemiology obuhvatila je više od 6.000 ispitanika tijekom prosječnog perioda praćenja od 7,5 godina. Istraživači sa Sveučilišta Sjeverne Karoline utvrdili su da ispitanici koji su konzumirali dva ili više gaziranih napitaka dnevno imaju čak 2,3 puta veći rizik razvoja kronične bubrežne bolesti u usporedbi s onima koji su pili manje od jednog gaziranog napitka tjedno.

Navedena povezanost ostala je statistički značajna i nakon kontrole drugih čimbenika rizika, uključujući dob, spol, rasu, indeks tjelesne mase, dijabetes i hipertenziju. Prekomjerna konzumacija gaziranih pića povezuje se i s povišenim krvnim tlakom, što je dodatni rizični faktor za oštećenje bubrežnog tkiva, prema podacima Američkog udruženja za srce.

Kako smanjiti rizik i zaštititi bubrege

Stručnjaci preporučuju postupno smanjenje unosa gaziranih napitaka te okretanje zdravijim alternativama, uključujući vodu, biljne čajeve i prirodno aromatiziranu vodu. Pravovremena hidratacija igra ključnu ulogu u očuvanju bubrežne funkcije, potvrđuje Nacionalna fondacija za bubrege. Zeleni čaj, gazirana voda s dodatkom limuna i drugi nutritivno prihvatljiviji napici mogu biti zamjena za pića s visokim udjelom šećera.

Osim promjene prehrambenih navika, naglašava se važnost podizanja svijesti o ulozi bubrega u općem zdravlju. Razumijevanje učinaka onoga što konzumiramo omogućuje bolje donošenje odluka te dugoročnu zaštitu vlastite dobrobiti.

Bubrezi su iznimno važan organ koji zahtijeva pažnju i brigu. U trenutku odabira napitka, stručnjaci savjetuju umjerenost i svjesnost. Ako se gazirane napitke ne može potpuno izbaciti iz prehrane, smanjivanje količine i odabir nutritivno povoljnijih opcija mogu biti ključni koraci u zaštiti zdravlja. Građenje dugoročnih navika može donijeti benefite u pogledu zdravlja bubrega, općeg metabolizma i ukupne kvalitete života.