Kada će eruptirati ubojiti supervulkan Yellowstone? Znanstvenici došli do vrlo zanimljivih otkrića
Ispod Nacionalnog parka Yellowstone, golemog područja spektakularne divljine koju godišnje posjeti oko 3 milijuna ljudi, vreba jedan od najvećih vulkana na svijetu. Kaldera Yellowstone — bazen nalik kotlu na vrhu vulkana — toliko je kolosalan da se često naziva "supervulkan", što, prema Prirodoslovnom muzeju u Londonu, znači da ima kapacitet da "proizvede erupciju magnitude osam prema Indeksu vulkanske eksplozivnosti, ispuštajući više od 1000 kubičnih kilometara [240 kubičnih milja] materijala." Da to stavimo u perspektivu, erupcija Pinatuba na Filipinima 1991., vjerojatno najsnažnija vulkanska erupcija u pamćenju, ocijenjena je ocjenom 6 na Indeksu vulkanske eksplozivnosti, što ju čini, prema Prirodoslovnom muzeju, "oko 100 puta manjom nego mjerilo za supervulkan."
Pa trebamo li biti zabrinuti? Hoće li Yellowstone uskoro eruptirati?
Medijska izvješća često su tvrdila da bi Yellowstone trebao eruptirati. Tvrde da će supervulkan uskoro eksplodirati, budući da je posljednja erupcija bila prije 70 000 godina. Ali vulkani ne rade tako. "Ovo je možda najčešća zabluda o Yellowstoneu i vulkanima općenito. Vulkani ne rade na vremenskim crtama", rekao je Michael Poland, geofizičar i glavni znanstvenik na Yellowstone vulkanskom opservatoriju, za Live Science. "One eruptiraju kada postoji dovoljno eruptivne magme ispod površine i pritiska koji uzrokuje da se ta magma uzdigne. Nijedan uvjet trenutno nije na snazi u Yellowstoneu", dodao je Poland. "Sve je u toj opskrbi magmom. Prekinite to i vulkan neće eruptirati." Mnogi vulkani prolaze kroz cikluse aktivnosti i neaktivnosti, rekao je Poland. Aktivnost vulkana izravna je posljedica opskrbe magmom. "Čini se da neki vulkani imaju redovite erupcije, ali to je zato što je opskrba magmom relativno stalna - pomislite na Kilauea na Havajima ili Stromboli u Italiji", rekao je Poland.
Za sada nema brige?
Odakle onda ideja da Yellowstone "kasni" za erupciju? "Mislim da 'zakašnjela' ideja dolazi iz koncepta potresa", rekao je Poland. "Potresi se događaju dok se naprezanje nakuplja na rasjedima, a na mnogim mjestima to se naprezanje nakuplja relativno konstantnim stopama zbog, na primjer, gibanja ploče. Budući da je to slučaj, možete očekivati da će se potresi događati u donekle pravilnim intervalima. To je, naravno , kompliciranije od toga — mnogo je varijabli u igri — ali iz tog razloga ima više smisla reći da je rasjed 'zakašnjeo' za potres." Poland je također primijetio da "supervulkani" - termin koji on smatra pomalo grubim i senzacionalističkim - nisu "ni manje ni više temperamentni" od ostalih vulkana.
Dakle, kako stručnjaci mogu pratiti podzemne aktivnosti Yellowstonea tako da se, u slučaju velike vulkanske erupcije, mogu dati upozorenja? "Yellowstone se vrlo dobro prati raznim tehnikama", rekao je Poland. "Pokriveno je u smislu seizmičnosti i deformacije tla. Pratimo temperature nekih toplinskih obilježja, iako to nije pokazatelj vulkanske aktivnosti, već ponašanja određenih hidrotermalnih područja. Gledamo ukupne toplinske emisije iz svemira, prikupiti plin i vodu za procjenu kemije tijekom vremena i pratiti protok i kemiju potoka/rijeke."
Dakle, što bi moglo značiti da je velika erupcija neizbježna? "Imati tisuće potresa u kratkom vremenskom razdoblju (nekoliko tjedana), s mnogo osjetnih događaja, bilo bi vrijedno pažnje, sve dok to nije naknadni slijed potresa iz tektonskog događaja", rekao je POland. "Ta seizmičnost trebala bi biti povezana sa stvarno ekstremnom deformacijom tla (desetke centimetara u istom kratkom razdoblju), promjenama u aktivnosti gejzira u cijelom parku i toplinskim/plinovim emisijama. Tlo se normalno diže i spušta za 2-3 cm svake godine, a tipično je oko 2000 potresa godišnje u tom području, tako da bi se morala popeti daleko iznad ovih normalnih pozadinskih razina", pojasnio je.
Izuzetno opasan vulkan
Iako je Yellowstone trenutačno relativno stabilan i nije pokazao nikakvu neobičnu seizmičku aktivnost u posljednje vrijeme, ako bi eruptirao, posljedice bi mogle biti ekstremne. Vulkanolozi su sugerirali da je ih najviše brine pepeo nošen vjetrom, koji bi mogao prekriti okolno područje promjera800 kilometara u više od 10 centimetara pepela. To bi, predviđaju stručnjaci, moglo rezultirati kratkoročnim uništenjem poljoprivrede Srednjeg zapada i ostavilo bi desetke vodotoka začepljenima.
Prema Ministarstvu unutarnjih poslova SAD-a "okolne države Montana, Idaho i Wyoming koje su najbliže Yellowstoneu bile bi pogođene piroklastičnim tokovima, dok bi druga mjesta u Sjedinjenim Državama bila pogođena padom pepela." Poland je dodao da će se učinci osjetiti i izvan granica Sjedinjenih Država. "Ako bi došlo do vrlo velike eksplozivne erupcije, to bi moglo utjecati na globalnu klimu emitiranjem pepela i plina u stratosferu, što bi moglo blokirati sunčevu svjetlost i sniziti globalne temperature za nekoliko stupnjeva na nekoliko godina", objasnio je Poland. Istraživanje objavljeno u časopisu Science u prosincu 2022. otkrilo je da kaldera Yellowstone sadrži više tekućeg rastaljenog kamena nego što se ranije procjenjivalo. S obzirom na to da vulkani imaju tendenciju eruptirati samo kada je ogromna količina magme lako dostupna, treba li ovo otkriće biti razlog za zabrinutost? "Ovo istraživanje zapravo samo potvrđuje ono što već znamo o Yellowstoneu", rekao je Poland. "Prvi nalazi bili su da je magma komora ispod Yellowstonea bila samo 5-15% rastaljena. Novo istraživanje, koje koristi naprednije tehnike, ali iste podatke, sugerira da je bliže 16-20% rastaljeno. Poruka je da je komora magme uglavnom čvrsta. A to znači da je daleko manja vjerojatnost posljedične erupcije. Smatram da je ovaj rezultat ohrabrujući", zaključio je.