Dvadeset sekundi pranja ruku sapunom jedan je od najboljih načina da zaštitite sebe, ljude i stvari koje dodirnete, od bakterija i klica koje uzrokuju bolesti. Kako točno sapun ubija patogene bakterije i viruse zbog kojih smo bolesni?

 

Hidrofobni rep zaslužan je za ubijanje bakterija

Sapun djelotvorno uklanja bakterije zbog njegove molekularne strukture koja izgleda kao "glava" pričvršćena na dugi "rep". Pritom, glava je hidrofilna ili vodoljubiva, dok je rep hidrofoban, odnosno vodoodbojan. Hidrofobni rep ima afinitet prema mastima, a sve bakterije i neki virusi, uključujući SARS-CoV-2, imaju lipidnu membranu, što ih čini ranjivima na rep molekule sapuna koji probija mast. Rep ulazi u lipidnu membranu bakterije i tako ju ubija.

Neke vrste patogena imaju vrlo čvrste stanične stijenke, tako da mogu preživjeti čak i prodiranje hidrofobnog rep sapuna u njihovu membranu. Ali, čak i u tim slučajevima, molekule sapuna mogu pobijediti bakterije i viruse tako što će ih okružiti i izolirati.

Kada sapun napada te patogene, repovi u molekulama sapuna pričvršćuju se za lipidnu membranu stanice, s hidrofilnim glavama okrenutim prema van. To stvara sićušnu kuglicu molekula sapuna, poznatu kao micela, oko patogena. Micele lako hvataju bakterije ili viruse jer je vanjski dio micela hidrofilan, pa se i lako ispiru s ruku vodom, zajedno sa zarobljenim parogenima.

 

Antibakterijski sapun može biti štetan

Istraživači su 2010. procijenili učinkovitost sapuna tako što je 20 dobrovoljaca kontaminiralo svoje ruke ukupno 480 puta bakterijama koje uzrokuju proljev. Ispitanici su potom nasumično trebali napraviti jednu od tri radnje: oprati ruke sapunom, oprati ruke samo vodom ili uopće ne prati ruke. Njihove su ruke zatim testirane na bakterije koje uzrokuju proljev, objavili su znanstvenici u The International Journal of Environmental Research and Public Health.

U skupini ispitanika koji nisu prali ruke, bakterije su bile prisutne kod 44% ispitanika. Kod onih koji su ruke prali samo vodom, bakterije su bile prisutne kod 23% ispitanika. U skupini koja je prala ruke sapunom i vodom, bakterije su otkrivene kod samo 8% ljudi.

Molekule sapuna toliko su učinkovite u eliminaciji i uništavanju mikroba na našim rukama da je antibakterijski sapun potpuno nepotreban i može biti štetan; kad isperemo antibakterijski sapun u odvod, on može potaknuti porast bakterija otpornih na antibiotike u lokalnoj opskrbi vodom.

Povrh toga, antibakterijski sapun ubija sve bakterije, čak i one dobre koje nas održavaju zdravima!

 

Međutim, često se zanemaruje jedna ključna komponenta potrebna da sapun kvalitetno obavi svoj posao – vrijeme. Potrebno je najmanje 20 sekundi da se zadnji dio molekule sapuna dovoljno veže za patogene na vašim rukama ili na drugoj površini. Skraćivanje tog vremena moglo bi značiti propuštanje punog zaštitnog učinka korištenja sapuna.