Koliko će planet Zemlja još postojati? Znanstvenici tvrde da imaju odgovor, a sljedećih 100 godina bit će zanimljive
Zemlja, danas ključni izvor gravitacije i energije, suočava se s neminovnim krajem zbog evolucije središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava. Iako se očekuje da će proći još nekoliko milijardi godina prije nego što Sunce potpuno proguta naš planet, stručnjaci upozoravaju da će već za otprilike 1.3 milijarde godina postati neprimjerena za većinu organizama.
Prema riječima stručnjaka koje citira Live Science, ljudi bi se mogli sami dovesti do izumiranja već u sljedećih nekoliko stoljeća, ako se sadašnji tempo klimatskih promjena koje uzrokuje čovjek ne ublaži.
Konačna zavjesa za naš planet povezana je s evolucijom Sunca. "Zemlji vjerojatno preostaje 4.5 milijardi godina prije nego što Sunce postane veliki crveni div i proguta Zemlju", izjavio je Ravi Kopparapu, planetarni znanstvenik u NASA-inom Goddard Space Flight Center, prenosi Live Science. Crveni div nastaje u konačnim fazama evolucije zvijezde kada zvijezda potroši vodik potreban za nuklearnu fuziju i počne umirati, prema Europskoj svemirskoj agenciji.
Što će biti sa Suncem
Kada se fuzija zaustavi, preuzet će gravitacija. Helijeva jezgra počet će se stiskati pod utjecajem gravitacije, što će podići temperaturu. Taj porast temperature uzrokovat će dramatično širenje vanjskog plazma sloja Sunca. "Sunce će narasti barem do veličine Zemljine orbite", rekao je Kopparapu. No, Zemlja vjerojatno neće trajati tih 4.5 milijardi godina, a zasigurno neće biti Zemlja kakvu poznajemo.
"Nije vam potrebno čekati da vanjski slojevi Sunca dosegnu Zemlju", rekao je. Zemlja će doživjeti ekstremne vrućine puno prije nego što Sunce dovrši svoj prijelaz u crvenog diva. Kako se proces umiranja Sunca povećava temperaturu, "oceani će ispariti, zatim će atmosfera na kraju nestati, a zatim će gravitacijske sile Sunca rastrgati Zemlju".
Otprilike za 1.3 milijarde godina "ljudi neće moći preživjeti fiziološki, prirodnim putem, na Zemlji" zbog dugotrajnih vrućih i vlažnih uvjeta. Za oko 2 milijarde godina oceani bi mogli ispariti kada Sunčeva svjetlost bude gotovo 20% veća nego sada, rekao je Kopparapu.
Nešto će preživjeti do samog kraja
Neki oblik života može preživjeti do tog trenutka, poput "ekstremofila" koji žive blizu hidrotermalnih izvora na dnu oceana, ali ne i ljudi, tvrdi Kopparapu.
"Ljudi - i sva kompleksna živa bića - vrlo su zahtjevni", rekao je Rodolfo Garcia, doktorski student astronomije i astrobiologije na Sveučilištu Washington. Primjerice, kod ljudi čak i groznica od svega 3.3 stupnja Celzijusa može biti opasna po život, istaknuo je.
'Sljedećih 100 godina bit će zanimljivo'
"Opasne vlažne temperature, kombinacija temperature, vlažnosti, brzine vjetra, kuta Sunca i pokrivenosti oblaka, u kojima ljudi više ne mogu rashladiti se znojenjem vrlo su blizu", rekao je Kopparapu. Prag vlažne temperature za ljude prvotno je predviđen da bude 35 Celzijevih stupnjeva, ali novija istraživanja sugeriraju da i temperature vlažnog termometra niže od 30 Celzijevih stupnjeva mogu biti smrtonosne.
Neka područja na Zemlji već su dosegnula vlažne temperature veće od 32 Celzijeva stupnja u više navrata, a klimatski modeli predviđaju da će temperatura od 35 Celzijevih stupnjeva biti redovita pojava u regijama poput Bliskog istoka do kraja stoljeća. Pri toj temperaturi životinje koje se znoje bit će doslovce pržene na suncu, istaknuo je Kopparapu. U suštini, naši vlastiti staklenički plinovi prijete životu i društvu na Zemlji mnogo prije nego što Sunce umre.
"Ako razgovaramo o ljudskom životu, sljedećih stotinu godina bit će zanimljivo", zaključio je Kopparapu.
