Jedan od najpoznatijih i najzabrinjavajućih ledenjaka na Zemlji mogao bi se početi raspadati znatno brže nego što su stručnjaci donedavno pretpostavljali. Riječ je o ledenjaku Thwaites na Antarktici, poznatom pod nadimkom „Lednjak Sudnjeg dana“, čije bi urušavanje moglo izazvati dramatičan porast razine mora i ugroziti milijune ljudi koji žive uz obale diljem svijeta.

Ovaj golemi ledeni masiv približno je veličine Velike Britanije. Nalazi se na sjevernom rubu ledenog pokrova Zapadne Antarktike, širok je oko 120 kilometara i već godinama privlači pozornost znanstvenika zbog svoje ključne uloge u stabilnosti antarktičkog leda.

Ako bi se ledenjak urušio u ocean, posljedice bi mogle biti goleme. Procjene pokazuju da bi njegovo potpuno propadanje moglo pridonijeti porastu globalne razine mora za čak tri metra.

Tri metra viša razina mora promijenila bi izgled obala diljem planeta

Na prvi pogled tri metra možda ne zvuče kao dramatična promjena, no stručnjaci upozoravaju da bi takav porast imao razorne posljedice za obalne gradove, otoke i nizinska područja širom svijeta.

To bi značilo da bi se uz svaku morsku obalu pojavile goleme količine dodatne vode, a posebno bi ugrožene bile niske otočne države i gusto naseljena priobalna područja. Mnoge zajednice koje danas žive svega nekoliko metara iznad razine mora suočile bi se s čestim poplavama ili potpunim nestankom svojih naselja.

Ranija istraživanja upozoravala su da bi pojedini dijelovi Ujedinjene Kraljevine mogli završiti pod vodom prije kraja ovog stoljeća. No nova upozorenja sugeriraju da bi se ključni procesi mogli početi odvijati mnogo ranije.

Znanstvenik upozorava: „Raspad je neizbježan“

O situaciji je za Live Science govorio morski geofizičar dr. Robert Larter iz organizacije British Antarctic Survey.

Prema njegovim riječima, posljednji veliki ledeni prag koji se nalazi ispred ledenjaka nalazi se pred raspadom.

„Posljednji dio ledene police ispred ledenjaka spreman je za raspad. Ne znamo točno kako će se ta ledena polica raspasti, ali sigurno će nestati“, rekao je dr. Larter.

Znanstvenici objašnjavaju da se vode ispod površine oceana zagrijavaju, što uzrokuje topljenje ledenjaka iznutra. Na taj način postupno nestaje ledeni „štit“ na istočnoj strani ledenjaka, koji trenutačno pomaže u zadržavanju velikih ledenih masa i sprječava njihovo klizanje u more.

Dr. Larter upozorava da se taj zaštitni dio već odvaja od glavnog ledenjaka.

„Trenutačno se odvaja od ledenjaka, a njegova unutarnja struktura postaje sve krhkija. Na satelitskim snimkama jasno se vidi kako pukotine i rasjedi postaju sve veći“, izjavio je.

Koje bi zemlje prve osjetile posljedice? Iako bi porast razine mora dugoročno pogodio gotovo sve obalne regije svijeta, stručnjaci upozoravaju da su pojedine države posebno ranjive zbog svojeg geografskog položaja.

Nizozemska već sada živi ispod razine mora

Među državama koje se najčešće spominju kao potencijalno ugrožene nalazi se Nizozemska. Zemlja je poznata po svojem ravnom reljefu, a prema podacima nizozemske turističke organizacije, približno trećina njezina teritorija nalazi se ispod razine mora.

Zbog toga se država desetljećima oslanja na sofisticiran sustav nasipa, brana i drugih obrambenih građevina koje štite stanovništvo od poplava.

Povjerenik za deltu u Nizozemskoj procjenjuje da sadašnji obrambeni sustavi mogu izdržati porast razine mora do jednog metra. To znači da bi gradovi poput Amsterdama zasad mogli ostati zaštićeni, pod uvjetom da se uz urušavanje ledenjaka ne pokrenu i dodatni procesi koji bi ubrzali topljenje okolnih ledenih masa.

Bangladešu prijeti gubitak trećine teritorija

Među najugroženijim državama nalazi se i Bangladeš, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta.

Procjenjuje se da bi porast razine mora za samo jedan metar mogao ostaviti između 15 i 30 milijuna ljudi bez domova. To bi značilo da bi pod vodom završilo približno trećina državnog teritorija, uključujući više velikih gradova.

Bangladeš se već godinama nalazi pri vrhu popisa zemalja najizloženijih klimatskim promjenama, zbog čega stručnjaci smatraju da bi upravo ondje mogla nastupiti jedna od prvih velikih klimatskih katastrofa povezanih s porastom razine mora.

Rajski otoci mogli bi potpuno nestati

Posebno zabrinjava situacija za male otočne države i arhipelage.

Među njima su Maldivi u Indijskom oceanu, jedna od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija, ali i otočne skupine u Tihom oceanu poput Polinezije, Mikronezije i Melanezije.

Znanstvenici upozoravaju da bi ubrzani porast razine mora mogao dovesti do njihova potpunog nestanka.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuje primjer otočne države Tuvalu. Ondje vlasti već istražuju mogućnost stvaranja svojevrsnog „digitalnog otoka“ kako bi sačuvale kulturnu baštinu i identitet stanovništva u slučaju da fizički teritorij postane nenastanjiv.

Među ugroženim državama često se spominju i Kiribati, Maršalovi Otoci te Salomonovi Otoci.

Veliki američki gradovi također su na udaru

Ni Sjedinjene Američke Države nisu pošteđene mogućih posljedica.

Gradovi poput Miamija, New Yorka i New Orleansa smatraju se među najizloženijim urbanim područjima kada je riječ o klimatskim promjenama i rastu razine mora.

Posebno zabrinjavaju procjene za područje okruga Miami-Dade na Floridi. Prema izvješću CNBC-ja, očekuje se da bi čak 60 posto tog područja moglo završiti pod vodom.

Zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da je ledenjak Thwaites mnogo više od udaljenog antarktičkog fenomena. Njegova budućnost mogla bi odrediti sudbinu brojnih obalnih gradova, država i otočnih zajednica diljem svijeta, a najnovija upozorenja znanstvenika sugeriraju da bi se ključne promjene mogle početi događati mnogo ranije nego što se dosad pretpostavljalo.