Apneja u snu, bolest kod koje dolazi do ponavljanih prekida disanja tijekom noći, može imati teške posljedice po zdravlje – od visokog tlaka i dijabetesa do srčanog udara, prometnih nesreća pa čak i iznenadne smrti u snu. Pulmologinja dr. Tatjana Radosavljević detaljno objašnjava kako nastaje ovaj poremećaj, kako se prepoznaje, dijagnosticira i liječi – te zašto ga nikada ne treba ignorirati.

Hrkanje nije bezazlen zvuk, nego upozorenje tijela

Iako ga mnogi smatraju tek neugodnom navikom, hrkanje može biti glasan znak da se u organizmu odvija nešto mnogo ozbiljnije.

„Hrkanje je glasan simptom podmukle bolesti. Nastaje zbog oblika grla ili začepljenog nosa. Tijekom disanja resica u grlu vibrira ili vibrira zbog začepljenog nosa i stvara se buka koju doživljavamo kao hrkanje. Dugo se nije znalo da kod čak 70 posto hrkača hrkanje može prikriti potencijalno vrlo opasno stanje – apneju u snu“, objašnjava dr. Radosavljević.

Posebno je opasan obrazac koji često primjećuju osobe koje spavaju pokraj oboljelih.

„Izgleda kao da osoba glasno hrče, a onda u jednom trenutku nastane potpuna tišina. Nakon toga slijedi glasan udah, gotovo urlik, koji često prestraši osobu koja spava pored nje. Ti prekidi disanja mogu trajati i do minute i upravo oni mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema“, upozorava liječnica.

Zašto dolazi do prekida disanja tijekom sna?

Sve do sredine 20. stoljeća hrkanje se smatralo bezopasnim, no danas je poznato da uzrok često leži u anatomiji grla – koja je nerijetko nasljedna.

„Postoje četiri tipa anatomskog oblika ždrijela. Kod prva dva, gdje su jasno vidljivi resica i prostor oko krajnika, pacijenti praktički nikada nemaju apneju u snu – mogu hrkati povremeno, primjerice zbog začepljenog nosa. Međutim, ako tijekom pregleda uz pomoć špatule ulaz u grlo izgleda kao ‘ulazak u rudnik’, ti pacijenti imaju visok rizik za razvoj apneje u snu“, ističe pulmologinja.

Pilot otkrio koliko stvarno ima plaću i ljude će potpuno šokira ovo saznanje

Tijekom spavanja mišići tijela se opuštaju, uključujući i mišiće grla.

„Pacijenti skloni apneji često imaju začepljen nos, dugu resicu, debeli jezik ili nepovoljan, gotovo vertikalan kut ulaska u grlo. Kada se sve to spoji, tijekom dubokog sna dišni put se zatvara poput ventila, na nekoliko mjesta, i grlo se praktički potpuno zatvori. To je trenutak tišine. Da bi se dišni put ponovno otvorio, osoba se mora probuditi – tijelo to čini instinktivno kako bi mišići ponovno omogućili prolaz zraka“, pojašnjava liječnica.

Koliko puta prestajemo disati tijekom noći?

Apneja u snu dijagnosticira se pomoću posebnih uređaja koji se koriste tijekom spavanja.

„Postoje uređaji koji mjere koliko puta pacijent prestane disati ili nepravilno diše u jednom satu, koliko puta mu padne razina kisika, bilježe hrkanje te položaj tijela – leđa, lijevi ili desni bok. Uređaj, sličan Holter monitoru, stavlja se navečer prije spavanja i skida ujutro. Na temelju nalaza procjenjuje se postoji li apneja i o kojem se stupnju radi“, kaže dr. Radosavljević.

Kako se klasificira apneja u snu?

Prema medicinskim kriterijima: do 5 prekida disanja na sat smatra se normalnim, 5 do 15 prekida – blaga apneja, 15 do 30 prekida – umjerena apneja, više od 30 prekida na sat – teška apneja.

Ova klasifikacija ključna je za odabir odgovarajuće terapije.

Kod blažih oblika apneje često se primjenjuju jednostavne metode.

„Kod blage apneje pacijent često hrče samo kada leži na leđima. Tada ima do 15 prekida disanja na sat, dok na boku ima jedan ili dva, što je normalno. To se naziva pozicijska terapija. Najjednostavniji način je ušiti džep na pidžami, između lopatica, u koji se stavlja teniska loptica, kako pacijent ne bi mogao spavati na leđima“, objašnjava liječnica.

Ako postoje anatomski problemi, poput izrazito duge resice ili velikih krajnika, moguće su i kirurške intervencije.

Kod umjerene apneje granica za operativni zahvat je oko 22 prekida disanja na sat.

„Ako pacijent ima više od 22 prekida, ako je prosječna razina kisika tijekom noći niska, ako postoje razdoblja u kojima kisik ne prelazi 90 posto ili ako je pacijent izrazito pospan, tada se preporučuje aparat“, kaže dr. Radosavljević.

Riječ je o uređaju koji putem maske pod pozitivnim tlakom ubacuje zrak u gornje dišne putove i tako ih održava otvorenima tijekom sna.

Opasne posljedice koje mnogi ne povezuju s hrkanjem

Teški oblici apneje predstavljaju ozbiljan stres za organizam.

„Kod teške apneje tijekom jednog ciklusa razina kisika može pasti i do 50 posto. Tijelo vas tada naglo budi kako bi preživjelo. Opisani su i izuzetno rijetki slučajevi u kojima se osoba nije probudila – jednostavno je zaspala i tu je sve završilo. No čak i bez toga, nagli skok kisika s 50 na 95 posto može se dogoditi tristo ili četiristo puta tijekom noći. To je ogroman šok za tijelo“, upozorava liječnica, prenosi Mondo.

Posljedice su brojne:
– lučenje hormona koji potiču debljanje
– povišeni krvni tlak, često nepoznatog uzroka
– razvoj dijabetesa bez klasične predispozicije
– bolesti srca, srčani udar i aritmije

„Kada se apneja liječi, krvni tlak se vrlo često stabilizira“, dodaje.

Umor, agresija i prometne nesreće – skrivena cijena apneje

Apneja u snu snažno utječe i na svakodnevno funkcioniranje.

„Muškarci u određenim dobnim skupinama često se noću bude i to pripisuju prostati. No kod onih koji imaju apneju, uzrok je upravo taj poremećaj – i kada započnu liječenje aparatom, noćna buđenja prestaju“, kaže dr. Tatjana Radosavljević.

Dodaje kako neliječena apneja može dovesti do razdražljivosti, agresivnosti, problema s koncentracijom, kroničnog umora i nevoljnog uspavljivanja – čak i za volanom.

Eksperti za dug život tvrde: 'Kada pređete 50. godinu života obavezno izbjegavajte ove namirnice'

„Velik broj prometnih nesreća može biti posljedica apneje, kada netko kaže da je ‘sjeo za volan i zaspao’. Pretilost dodatno pogoršava stanje: zbog hormonske neravnoteže apneja uzrokuje debljanje, a povećana tjelesna težina dodatno sužava grlo. Tako nastaje začarani krug“, zaključuje liječnica.