Pandemija COVID-19 donijela je svijetu novu razinu svijesti o globalnim zdravstvenim prijetnjama. Iako je zahvaljujući učinkovitim cjepivima COVID-19 trenutno u povlačenju, stručnjaci javnog zdravstva ostaju zabrinuti zbog drugih opasnih bolesti. Na vrhu te liste su malarija, HIV i tuberkuloza, tri bolesti koje svake godine zajedno odnose oko dva milijuna života. No, u pozadini tih stalnih prijetnji, pojavljuju se novi potencijalno opasni patogeni.

Jedan od njih, koji sve više zabrinjava znanstvenike, jest podtip virusa gripe H5N1, poznatiji kao ptičja gripa.

H5N1: Od ptica do sisavaca

Ptičja gripa, virus koji se primarno širi među divljim i domaćim pticama, posljednjih je godina pokazala zapanjujuću prilagodljivost. Osim što je prisutna u peradi, virus je nedavno otkriven u mliječnim govedima u nekoliko saveznih država SAD-a, kao i kod konja u Mongoliji.

Zabrinutost raste kada virus gripe prelazi s ptica na sisavce, jer to povećava mogućnost daljnjeg prijenosa na ljude. U SAD-u je ove godine zabilježen 61 slučaj zaraze ljudi H5N1 virusom, značajan porast u usporedbi s prethodne dvije godine, kada su zabilježena samo dva slučaja. Većina ovih infekcija dogodila se među radnicima na farmama koji su bili u kontaktu s oboljelim životinjama ili konzumirali nepasterizirano mlijeko.

Doktori upozoravaju na opaku bolest koja se javlja uglavnom oko Božića: Ima 3 simptoma

Ono što H5N1 čini posebno opasnim jest visoka stopa smrtnosti kod ljudi – oko 30 posto. No, za sada nema dokaza da se ovaj virus može učinkovito prenositi s čovjeka na čovjeka, što smanjuje rizik od pandemije u ovom trenutku.

Genetski korak do pandemije

Da bi se virus ptičje gripe širio među ljudima, mora se bolje prilagoditi ljudskim stanicama. Virusi gripe koriste molekularne strukture poznate kao sialički receptori kako bi ušli u stanice i počeli se replicirati. Trenutno je H5N1 visoko prilagođen ptičjim receptorima, ali slabije prepoznaje ljudske, što otežava njegov prijenos među ljudima.

Međutim, znanstvena istraživanja pokazala su da bi jedna jedina mutacija u genomu H5N1 mogla omogućiti prijenos virusa s čovjeka na čovjeka. Ako se to dogodi, svijet bi mogao biti suočen s novom pandemijom.

Pripreme za potencijalni rizik

Kako bi spriječile najgori scenarij, vlade diljem svijeta već su pripremile planove za potencijalnu pandemiju ptičje gripe. U Ujedinjenom Kraljevstvu je, primjerice, kupljeno pet milijuna doza H5 cjepiva koje pruža zaštitu protiv ovog virusa.

Čak i ako ne razvije sposobnost širenja među ljudima, H5N1 će vjerojatno i dalje utjecati na zdravlje životinja u 2025. godini. To bi moglo izazvati značajne poremećaje u opskrbi hranom, uzrokujući ekonomske posljedice i poteškoće u zaštiti dobrobiti životinja.

Povezivanje ljudi, životinja i okoliša

Pristup poznat kao "jedno zdravlje" prepoznaje međusobnu povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Prevencijom bolesti u okolišu i kod životinja možemo smanjiti rizik njihova prelaska na ljude. Istovremeno, nadzor i kontrola bolesti kod ljudi mogu zaštititi zdravlje životinja i okoliša.

Uz nadzor novih prijetnji poput H5N1, ne smijemo zaboraviti "spore pandemije" koje već pogađaju čovječanstvo, poput malarije, HIV-a i tuberkuloze. Njihovo suzbijanje mora biti prioritet, dok istovremeno ostajemo na oprezu pred novim prijetnjama.

Ptičja gripa možda još nije prešla ključni prag prijetnje ljudima, ali javnozdravstveni stručnjaci poručuju kako je pripravnost ključna – jer u svijetu zaraznih bolesti, sve se može promijeniti u trenu.