No novo istraživanje provedeno među stanovnicima Sardinije, jednog od rijetkih područja u svijetu poznatih kao "Plave zone", sugerira da bi važnu ulogu mogla imati i – osobnost.

Istraživači su otkrili da ljudi koji žive u području poznatom po velikom broju stogodišnjaka dijele određene psihološke osobine koje bi mogle poticati zdravije životne navike i uspješnije starenje. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu International Journal of Applied Positive Psychology, a prenosi Sicence Alert.

Što su zapravo Plave zone?

Plave zone naziv su za nekoliko područja u svijetu u kojima ljudi u prosjeku žive dulje i češće dožive stotu godinu života. Jedna od najpoznatijih nalazi se na talijanskom otoku Sardiniji, gdje su znanstvenici već godinama pokušavaju otkriti što stoji iza iznimne dugovječnosti tamošnjeg stanovništva.

Dosadašnja istraživanja uglavnom su bila usmjerena na prehranu, način života i društvene odnose, no tim koji je predvodila psihologinja Maria Chiara Fastame sa Sveučilišta u Cagliariju želio je istražiti koliko u svemu tome važnu ulogu ima osobnost.

Kako navode autori rada, osobnost utječe na način na koji se ljudi nose sa životnim izazovima, donose odluke i razvijaju navike koje ih mogu održati aktivnima i u poznijoj životnoj dobi.

"Ovi nalazi sugeriraju da kombinacija adaptivnih osobina ličnosti i učinkovitih strategija suočavanja potiče aktivniji način života te pruža bolji uvid u mehanizme uspješnog starenja", naveli su istraživači.

Sokratov test od tri pitanja odmah otkriva one koji vole 'tračati': Evo što se morate pitati

Istraživanje provedeno među osobama starijima od 70 godina

U istraživanju je sudjelovalo 125 osoba u dobi između 71 i 101 godine. Od toga je 55 ispitanika živjelo u sardinijskoj Plavoj zoni, dok ih je 70 bilo iz obližnjih zajednica izvan tog područja.

Istraživači su odabrali upravo te zajednice jer imaju vrlo slične kulturne i socioekonomske uvjete te svi stanovnici koriste isti sustav javnog zdravstva u Italiji.

Sudionici su ispunjavali upitnike i prolazili intervjue kojima su procjenjivani njihovo fizičko i mentalno zdravlje, kvaliteta života, slobodno vrijeme, hobiji te pet velikih osobina ličnosti: otvorenost, savjesnost, ekstrovertnost, ugodnost i neuroticizam.

Jedna osobina posebno se izdvojila

Iako istraživači nisu pronašli značajnu razliku u ukupnoj kvaliteti života povezanoj sa zdravljem između stanovnika Plave zone i ostalih ispitanika, jedna osobina jasno se istaknula.

Stanovnici Plave zone pokazali su znatno višu razinu otvorenosti, osobine koja uključuje znatiželju, želju za učenjem, prihvaćanje novih iskustava i spremnost na istraživanje novih ideja.

Osim toga, imali su razvijenije vještine suočavanja sa stresom, veću emocionalnu kompetenciju te su više vremena provodili u hobijima i drugim mentalno ili fizički poticajnim aktivnostima.

Što su pokazali rezultati?

Kada su analizirali sve sudionike zajedno, znanstvenici su uočili nekoliko zanimljivih povezanosti.

Osobe s izraženijom otvorenošću češće su prijavljivale bolje psihološko blagostanje te su više vremena posvećivale hobijima i aktivnostima koje ih ispunjavaju.

Ispitanici s većom razinom savjesnosti uglavnom su bili zadovoljniji životom i pokazivali bolje strategije suočavanja s izazovima.

S druge strane, osobe s izraženijim neuroticizmom češće su prijavljivale lošiju kvalitetu života povezanu sa zdravljem.

Osobnost ne produljuje život, ali može oblikovati navike

Autori istraživanja naglašavaju kako njihovi rezultati ne znače da sama osobnost izravno produljuje životni vijek.

Umjesto toga, smatraju da određene osobine mogu potaknuti ponašanja koja pridonose zdravijem starenju. Primjerice, znatiželjne osobe češće traže nova iskustva, održavaju društvene kontakte, razvijaju hobije, ostaju fizički aktivne i nastavljaju učiti tijekom cijelog života.

Drugim riječima, osobnost može imati važnu ulogu u stvaranju životnog stila koji pogoduje očuvanju zdravlja.

Nijemci prije odlaska na odmor stavljaju novčić u zamrzivač: Tvrde da tako mogu uštedjeti

Potrebna su dodatna istraživanja

Autori upozoravaju da je riječ o relativno malom opservacijskom istraživanju koje ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu između osobnosti i dugovječnosti.

Ipak, rezultati se uklapaju u sve veći broj znanstvenih radova koji sugeriraju da psihološke osobine mogu biti važan dio slagalice zdravog starenja, uz prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kvalitetne društvene odnose.

Zanimljivo je da je jedna od najdugotrajnijih studija o stogodišnjacima također pokazala kako snažan osjećaj svrhe u životu, međugeneracijski odnosi i određene osobine ličnosti mogu imati važnu ulogu u dugovječnosti.

Novo istraživanje tako dodatno potvrđuje da tajna dugog života vjerojatno ne leži u jednom čimbeniku, već u kombinaciji zdravih navika, okruženja i psiholoških karakteristika koje tijekom života oblikuju naše svakodnevne odluke.