Nedavno je u Grčkoj izbilo više od 70 šumskih požara. Početkom 2024. godine, Čile je pretrpio najgoru sezonu šumskih požara u povijesti, s preko 130 poginulih. Prošle godine, Kanada je bila pogođena rekordnim šumskim požarima koji su trajali od ožujka do studenog, dok su u kolovozu vatrene stihije uništile otok Maui na Havajima. I popis ide dalje.

Gledajući vijesti, lako je steći dojam da su katastrofalni šumski požari sve učestaliji, a nažalost, taj se osjećaj pokazao točnim. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Ecology & Evolution, broj i intenzitet najekstremnijih šumskih požara na Zemlji udvostručili su se u posljednjih dvadeset godina.

Istraživači sa Sveučilišta u Tasmaniji prvo su izračunali energiju oslobođenu različitim požarima tijekom 21 godine, od 2003. do 2023. Koristeći satelitski senzor koji mjeri toplinu iz požara, mogli su odrediti energiju oslobođenu kao "snagu zračenja vatre".

Istraživači su identificirali ukupno 30 milijuna požara (tehnički 30 milijuna "požarišta", koja mogu uključivati grupe požara). Potom su izdvojili 2913 najintenzivnijih požara, odnosno 0,01 posto "najekstremnijih" šumskih požara, piše Science Alert.

Njihovo istraživanje pokazuje da su ovi ekstremni šumski požari postali češći, a njihov broj se udvostručio u posljednja dva desetljeća. Od 2017. godine, svaka godina osim 2022. bila je među godinama s najvećim brojem ekstremnih šumskih požara.

Sve gora situacija

Važno je napomenuti da ovi ekstremni šumski požari postaju sve intenzivniji. Požari koji su u zadnje vrijeme klasificirani kao ekstremni oslobađaju dvostruko više energije nego oni na početku istraživanog razdoblja.

Ovi nalazi se slažu s drugim nedavnim dokazima o pogoršanju šumskih požara. Na primjer, godišnja površina spaljenih šuma blago se povećava, što dovodi do rasta emisija ugljika iz šuma. Iako se ukupna površina spaljene zemlje svake godine smanjuje zbog smanjenja požara na travnjacima i usjevima, ti požari su nižeg intenziteta i emitiraju manje ugljika od šumskih požara.

Ozbiljnost požara – koliko požar oštećuje ekosustav – također se pogoršava u mnogim regijama, a postotak zemlje spaljene velikom jačinom raste na globalnoj razini. Iako globalni izgledi nisu dobri, postoje velike regionalne razlike. Nova studija ističe borealne šume sjevera i umjerene crnogorične šume kao ključne ekosustave koji doprinose globalnom porastu ekstremnih šumskih požara.

Ove regije bilježe veći broj ekstremnih požara u odnosu na njihov opseg i najdramatičnije pogoršanje tijekom vremena, uz povećanje ukupne spaljene površine i postotka visoko oštećenih područja. Ovi trendovi posebno su izraženi u istočnom Sibiru, zapadnim dijelovima SAD-a i Kanade.

Unatoč tome, mnoge druge regije također su osjetljive na požare koji postaju sve opasniji, budući da ono što požar pretvara u katastrofu ne ovisi samo o trendovima požara, već i o ekološkom, društvenom i gospodarskom kontekstu.

Hrvatska se bori s tim problemom

Primjerice, u umjerenim šumama oko Sredozemlja nije došlo do velikih promjena u aktivnosti požara. No, sve veći broj kuća izgrađenih unutar i oko divlje vegetacije u područjima sklonim požarima povećava ljudski rizik i može rezultirati katastrofom.

Tijekom ljetne sezone, Hrvatska se redovito suočava s izazovima šumskih požara. Ovi požari često započinju zbog visokih temperatura, suše i ponekad ljudskih aktivnosti. Vlada i vatrogasne službe redovito poduzimaju mjere kako bi spriječile širenje požara i zaštitile stanovništvo i prirodu.

Stomatolog otkrio malo poznati simptom teške bolesti: ‘Možete ga uočiti na desnima’

Udvostručenje ekstremnih šumskih požara doprinosi složenoj slici vatrenih obrazaca i trendova. Ovi novi dokazi naglašavaju hitnost rješavanja temeljnih uzroka pogoršanja šumskih požara, kao što su promjene pokrova zemljišta, šumska politika i upravljanje te, naravno, klimatske promjene.

Bolje ćemo se pripremiti za ove ekstremne požare, koje je gotovo nemoguće kontrolirati tradicionalnim metodama gašenja požara, ako se pozabavimo njihovim korijenima.