No, istraživanja pokazuju da ta popularna ideja nema baš nikakvo znanstveno uporište. Istina je daleko manje privlačna – bakterije ne čekaju ni sekundu da se hrane počnu “seliti” s poda na zalogaj.

Kad nam komad hrane isklizne iz ruku, reakcije su različite – netko će ga odmah baciti, dok će drugi, pogotovo ako je riječ o omiljenom zalogaju, spremno “spasiti” i pojesti. No, stručnjaci upozoravaju kako se kontaminacija događa gotovo trenutno, bez obzira na vrstu podloge ili to koliko je ona čista.

U jednom popularnom videu na YouTubeu, kreator simulacijskih eksperimenata pojasnio je da na brzinu širenja bakterija utječe i vrsta hrane – primjerice, sočne namirnice poput kriške lubenice “pokupit” će ih puno brže od suhih grickalica poput krekera ili čipsa.

Mnogi su vjerovali u tu teoriju

Ipak, razlika u vremenu je zanemariva – sve što padne na pod odmah postaje potencijalno rizično.

Komentari gledatelja bili su podijeljeni – neki su s razočaranjem priznali da su se godinama držali tog pravila, dok su drugi sve okrenuli na šalu, nazivajući pad hrane na pod “treningom za imunitet”.

Mnogi ove simptome pripisuju vrućini: Zapravo je u pitanju nešto puno opasnije

Liječnici savjetuju da se ovakva “spašavanja” hrane ipak izbjegavaju, osobito na mjestima s visokom razinom bakterija poput škola, bolnica, vrtića ili javnih toaleta. Ako se već ne možete odreći te navike, vlastiti dom – uz uvjet da se ne hoda u cipelama – ipak je najsigurnija opcija.