No, bez redovitog održavanja i pravilne upotrebe, lako iz saveznika prerastu u izvor frustracija, visokih računa – pa čak i zdravstvenih tegoba. Iako mnogi čekaju da im se uređaj pokvari pa tek onda zovu servis, postoji niz stvari koje možemo napraviti i sami – brzo, jednostavno i učinkovito.

Klima ne mora zujati ni škripati – čisti je sam

Prljavi filteri i zapuštena unutrašnjost najčešći su krivci kad klima slabije hladi, puše neugodan miris ili jednostavno „radi čudno“. Čišćenje filtera zapravo je jednostavno i ne traži nikakve posebne alate. Mogu se izvaditi bez puno muke, isprati pod mlazom tople vode, po želji lagano prebrisati antiseptikom ili alkoholom – i to je to. Za dodatno čišćenje vanjskih i dostupnih dijelova dovoljno je imati vlažnu krpu. Cijeli postupak traje manje od sat vremena, a razlika u zraku koji udišemo može biti golema. Za dublje čišćenje, poput turbine ili vanjske jedinice, ipak je pametno angažirati stručnjaka.

Treba li klima stalno raditi – ili je gasiti s vremena na vrijeme?

Iako možda zvuči nelogično, stručnjaci savjetuju da klima uređaji rade neprekidno, umjesto da se stalno pale i gase. Česti prekidi samo opterećuju kompresor, troše više struje i čine uređaj manje učinkovitim. Najbolje je ostaviti ga uključenog na stabilnoj temperaturi i povremeno prozračiti prostor kako bi se obnovio zrak.

Idealna temperatura nije 16 ni 30 – već ona zlatna sredina

Velika pogreška koju mnogi rade je postavljanje klime na ekstremno niske vrijednosti – u nadi da će se prostorija brže rashladiti. No, većina standardnih uređaja nije dizajnirana za postizanje 16 stupnjeva ako je vani 36, pa time samo trošimo više struje i riskiramo kvarove.

Optimalna temperatura kreće se oko 25 do 26 stupnjeva. Time ne samo da štedimo energiju, već i pomažemo vlastitom tijelu da lakše podnese prijelaz s vrućine u klimatizirani prostor, što smanjuje šok za organizam.

Zdravlje i klima – prijatelji ili neprijatelji?

Premda mnogi okrivljuju klimu za glavobolje, prehlade ili bolove u mišićima, istina je da problemi najčešće nastaju zbog nepravilne upotrebe ili zapuštenih uređaja. Dobro održavana i pravilno podešena klima zapravo može spašavati živote – osobito starijima i kroničnim bolesnicima.

Velike znanstvene studije potvrdile su da uređaji za klimatizaciju u bolnicama pomažu u bržem oporavku pacijenata, osobito onih s problemima disanja i srca. S druge strane, neodržavani uređaji mogu postati leglo plijesni i bakterija, uključujući i opasnu legionelu, prenosi EUpravozato.

Hrvat u Lidlu naletio na podmuklu 'prevaru': 'Njima se to događa svako malo'

Zato je važno paziti na higijenu uređaja, ali i na smjer puhanja – izravan zračni tok prema osobi treba izbjegavati. Zrak je bolje usmjeriti prema stropu ili zidovima, kako bi se ravnomjerno rasporedio po prostoriji.

Zaključak? Klima je sjajan saveznik – ako je koristimo pametno

Klima uređaji mogu biti čudesno rješenje za ljetne vrućine, ali samo ako ih tretiramo s pažnjom. Redovito čišćenje, optimalna temperatura i pravilna uporaba ne samo da čuvaju naš novčanik, već i naše zdravlje. A za sve što nadilazi osnovno održavanje – uvijek je bolje pozvati stručnjaka.