Neobične eksplozije koje iza sebe ostavljaju goleme kratere u Sibir već godinama zbunjuju znanstvenike, a najnovija objašnjenja sugeriraju da njihov uzrok nije izravno povezan s klimatskim promjenama – ali bi upravo one mogle povećati učestalost tih dramatičnih pojava.

Prema dosadašnjim spoznajama, najvjerojatniji uzrok eksplozija jest nakupljanje plinova ispod permafrosta, odnosno trajno smrznutog tla koje ostaje na temperaturi ispod nule tijekom cijele godine.

U sjeverozapadnom dijelu Sibira, gdje su krateri otkriveni, nalaze se velika nalazišta nafte i plina koja se eksploatiraju već desetljećima. Upravo je permafrost u mnogim slučajevima djelovao kao prirodna barijera koja je „zarobila“ te plinove duboko ispod površine.

Debeli slojevi leda i smrznutog tla funkcioniraju poput poklopca, zadržavajući plin pod zemljom. Kada ti slojevi oslabe, dolazi do pomicanja plina i stvaranja pritiska koji može rezultirati eksplozijom.

Što se događa tijekom arktičkog ljeta

Tijekom kratkih, ali intenzivnih arktičkih ljeta, površinski slojevi permafrosta počinju se topiti. Taj proces mijenja kretanje vode u tim pretežno ravnim područjima, što dodatno utječe na stabilnost tla.

Topljenje leda, promjene u kretanju vode, ali i dugogodišnja eksploatacija fosilnih goriva mogu zajedno utjecati na pomicanje i nakupljanje plinova ispod površine.

Klimatske promjene kao faktor rizika

Iako same eksplozije nisu izravna posljedica klimatskih promjena, znanstvenici upozoravaju da bi upravo globalno zatopljenje moglo povećati njihovu učestalost.

Arktik se, prema dostupnim podacima, zagrijava dva do tri puta brže od ostatka planeta. To znači dulja ljeta, produžena razdoblja topljenja permafrosta i značajne promjene u kretanju vode.

Sve to dodatno slabi slojeve leda koji zadržavaju plin, čime se povećava vjerojatnost naglog oslobađanja energije u obliku eksplozija.

Proces koji traje tisućama godina?

Iako su krateri u Sibiru relativno nedavno privukli pažnju javnosti, znanstvenici smatraju da se slični procesi možda događaju već tisućama godina u područjima prekrivenima permafrostom.

Unatoč napretku istraživanja, točan mehanizam nakupljanja plina i okidač samih eksplozija još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, sve više indicija upućuje na to da klimatske promjene povećavaju vjerojatnost njihove pojave.

Istraživanja se nastavljaju

Trenutačni znanstveni napori usmjereni su na utvrđivanje jesu li ove eksplozije specifične za određena područja, poput sjeverozapadnog Sibira, ili se mogu pojavljivati i u drugim dijelovima svijeta gdje postoji permafrost.

Ova pojava otvara nova pitanja o stabilnosti tla u arktičkim regijama i potencijalnim rizicima koje donose promjene u okolišu, dok znanstvenici nastoje bolje razumjeti procese koji se odvijaju duboko ispod površine Zemlje.