Komad oceana stisnut između Floride i Bahama jedan je od najbolje proučenih morskih okoliša na svijetu, a opet je i epicentar dugotrajne geološke misterije.

Najmanje od 1930-ih, znanstvenici u regiji primjećuju čudne, valovite bijele oblake koji se pojavljuju u tirkiznom miru vodene površine. Neobičan fenomen naziva se 'whiting event', a znanstvenici još uvijek ne razumiju zašto se događa na Bahamima i postao je svojevrsni 'bijeli kit' za istraživače na obližnjem Sveučilištu Južne Floride (USF).

Zbunjujuće mrlje usred svijetlog oceana ponekad se primjećuju u drugim oceanima i jezerima diljem svijeta, ali na Bahamima se pojavljuju češće nego inače. Izravno uzorkovanje mutne vode sugerira da sadrži visoke koncentracije čestica bogatih karbonatima, piše Science Alert.

Velik dio bahamskog arhipelaga nalazi se na potopljenoj karbonatnoj platformi poznatoj kao Bahama Banks. Znači li to da se sedimenti dižu na površinu? Ili bi moglo biti da cvjetanje fitoplanktona zapravo proizvodi suspendirani materijal? Nitko ne zna odgovore na ta pitanja, ali znanstvenici s USF-a odlučni su saznati. Koristili su satelitske snimke NASA-e da pokažu kako izgleda fenomen s oblacima na Bahamima. Tim ne zna jesu li trendovi koje su identificirali prirodni ili uzrokovani ljudskim djelovanjem, ali ono što znaju jest da se činilo da je od 2003. do 2020. godine veličina ovih pojava bijelih oblaka u korelaciji s godišnjim dobima. Najveće mrlje pojavile su se od ožujka do svibnja i od listopada do prosinca. U prosjeku, bijele mrlje bile su oko 2,4 četvorna kilometra po komadu. Na dan s vedrim nebom, satelitske slike obično su snimile njih oko 24, pokrivajući ukupnu površinu od 32 četvorna kilometra.

Još nisu vidjeli vrhunac

Međutim, između 2011. i 2015. mrlje su odjednom narasle u veličini, pokrivajući više od 200 četvornih kilometara oceana na svom vrhuncu. Međutim, do 2019. godine mrlje su se ponovno smanjile, iako nikada nisu postale tako male kao što su prije bile. Nalazi sugeriraju da bi 10-godišnji ciklus mogao biti u igri. Ali ciklus čega točno?

"Volio bih da vam mogu reći zašto smo vidjeli taj vrhunac aktivnosti, ali još nismo stigli", kaže oceanograf USF-a Chuanmin Hu. "Vidimo neke zanimljive odnose između uvjeta okoliša, kao što je pH, salinitet vode i ponašanje vjetrova i struja, ali još ne možemo reći koji su točni mehanički, biološki ili kemijski procesi odgovorni za taj vrhunac u aktivnost", rekao je. Potrebno je više izravnih terenskih eksperimenata, i to ne samo na Bahamima. Usporedba događaja "bjelanjaka" u drugim regijama mogla bi pomoći znanstvenicima da shvate koje su im karateristike zajedničke. Istraživači USF-a testirali su svoj model na pojavama "bjelanjaka" u Velikim jezerima s preliminarnim uspjehom, ali sada moraju poduprijeti te uzorke na tlu, ili bolje rečeno, u vodi.

Neke su studije, na primjer, pokazale da se slučajevi s ovim mrljama češće događaju na mjestima s muljevitim sedimentima. Osim toga, moguće je da neki oceanski uvjeti pogoduju suspenziji sedimenata i kalcijevog karbonata u vodenom stupcu. Kao što je već spomenuto, nedavni satelitski podaci sugeriraju da su bijele mrlje na Bahamima češće u proljeće i zimi, a tada se floridske struje koje teku od sjevera prema jugu mijenjaju. Bez više dokaza, sve ove teorije ostat će samo to.