U vrijeme kada Europa pokušava pronaći odgovor na sve agresivniju globalnu utrku za tehnološku dominaciju, više od 20 vodećih ljudi regionalne financijske industrije okupilo se na Bledu kako bi raspravljali o pitanjima koja će definirati sljedeće desetljeće bankarstva i plaćanja.

Prvo izdanje konferencije Money Talks, novog formata koji organizira Money Motion, održano je u obnovljenom Sokolskom domu, povijesnoj zgradi koja je danas dio kampusa IEDC Poslovna škola Bled. Za razliku od velikih konferencija s nekoliko tisuća posjetitelja, Money Talks zamišljen je kao mjesto na kojem se ključni razgovori vode između ljudi koji donose odluke – bankara, regulatora, fintech poduzetnika, investitora i tehnoloških lidera.

Dok su se tijekom dana izmjenjivale teme poput umjetne inteligencije, digitalnog eura, cyber sigurnosti i budućnosti platne infrastrukture, jedna se ideja provlačila kroz gotovo svaku raspravu: Europa ulazi u razdoblje u kojem više ne može ovisiti isključivo o tuđoj tehnologiji.

Europa između otvorenog tržišta i tehnološkog suvereniteta

Jedno od predavanja koje je otvorilo najviše pitanja održao je Boris Martinović iz Mastercarda, govoreći o konceptu tehnološkog suvereniteta.

Polazeći od ekonomskih teorija i povijesnih podataka, Martinović je podsjetio kako je rast međunarodne trgovine nakon Drugog svjetskog rata, uz istovremeni pad logističkih i tehnoloških troškova, doveo do dosad nezabilježenog rasta globalnog blagostanja.

No, upozorio je da se svijet danas ponovno kreće prema protekcionizmu.

"Ključno pitanje nije treba li graditi tehnološki suverenitet, nego kako to učiniti bez narušavanja sustava koji je desetljećima stvarao prosperitet", poručio je.

Njegova je teza bila da Europa mora razvijati vlastite strateške kapacitete i smanjivati ključne ovisnosti, ali bez zatvaranja prema međunarodnoj suradnji, inovacijama i tržišnom natjecanju.

Upravo će se ta dilema kasnije tijekom dana pojavljivati u raspravama o umjetnoj inteligenciji, digitalnim plaćanjima i europskoj financijskoj infrastrukturi.

AI više nije eksperiment

Koliko brzo umjetna inteligencija mijenja financijski sektor pokazao je Reinhard Höll, CTO NLB Grupe.

Napomenuo je kako gotovo svi zaposlenici NLB-a danas koriste alate temeljene na umjetnoj inteligenciji i da se razvija niz konkretnih poslovnih primjena.

Najviše pažnje privukla je njegova procjena da je produktivnost IT razvoja u pojedinim segmentima porasla i do 80 posto zahvaljujući implementaciji AI-ja. Takve brojke prije samo nekoliko godina zvučale bi kao optimistična projekcija. Danas ih bankari predstavljaju kao rezultate koje već ostvaruju.

To ne znači da će umjetna inteligencija zamijeniti ljude, ali znači da će vrlo brzo promijeniti način na koji se razvijaju proizvodi, obrađuju podaci i donose poslovne odluke.

Digitalni euro nije zamjena za gotovinu

Velik interes izazvala je i rasprava o digitalnom euru, projektu koji Europska središnja banka razvija kao digitalni oblik službene europske valute.

Jedan od najupućenijih sugovornika na tu temu bio je Marko Pahor, viceguverner Banke Slovenije i član niza europskih radnih skupina koje sudjeluju u oblikovanju budućnosti europskih platnih sustava.

Pahor je pokušao razbiti nekoliko čestih zabluda koje se pojavljuju u javnosti. "Fizička gotovina uvijek funkcionira, osim u digitalnom svijetu. Digitalni euro funkcionirat će upravo tamo. To je otpornost sustava", rekao je.

Govoreći o privatnosti korisnika, istaknuo je kako potpuna anonimnost i zaštita od prijevara ne mogu istovremeno postojati u istom sustavu. "Ako želite određenu razinu zaštite, ne možete biti potpuno anonimni."

Pitanje privatnosti jedno je od najosjetljivijih u raspravama o digitalnom euru, a Pahor smatra da će upravo pronalaženje ravnoteže između zaštite građana i sigurnosti sustava biti jedan od ključnih izazova projekta.

Istovremeno odbacuje tezu da bi digitalni euro mogao zamijeniti gotovinu. "Ne vjerujem da će digitalni euro postati jedino sredstvo plaćanja. Gotovina će i dalje postojati."

Ipak, uvjeren je da je projekt važan za europsku stratešku autonomiju.

"Europa se napokon probudila i treba više suvereniteta", rekao je, opisujući digitalni euro kao europsku infrastrukturu za budućnost plaćanja.

Plaćanja kao strateški posao

Da se plaćanja više ne promatraju samo kao pomoćna bankarska usluga pokazala je rasprava na panelu "The Payments Powering Slovenia".

Simon Steinman, savjetnik uprave NLB Grupe, naglasio je da su plaćanja danas jedan od tri strateška stupa razvoja NLB-a do 2030. godine.

Potencijal za rast i dalje je velik, naglasio je, jer se gotovina u regiji koristi značajno više nego u nekim zapadnoeuropskim državama, dok istodobno raste korištenje digitalnih novčanika, instant plaćanja i novih oblika digitalne trgovine.

U raspravu se uključio i Sašo Knap iz Bankarta, tvrtke koja upravlja ključnim dijelovima slovenske platne infrastrukture. Njegova poruka bila je jednostavna: brzina i jednostavnost plaćanja važni su korisnicima, ali bez sigurnosti i otpornosti sustava nemaju stvarnu vrijednost.

Budućnost se neće graditi samo tehnologijom

Iako su umjetna inteligencija, digitalni euro i platne inovacije dominirali programom, možda je najzanimljiviji zaključak konferencije bio onaj koji se najmanje odnosio na tehnologiju.

Gotovo svi govornici složili su se da najveći izazovi više nisu tehnički. Tehnologije, kapital i znanje postoje.

Pitanje je mogu li institucije, kompanije i države dovoljno brzo prilagoditi način razmišljanja svijetu koji se mijenja brže nego ikada prije. Po tome će se, čini se, mjeriti uspješnost Europe u desetljeću koje dolazi. Upravo je o tome bilo riječ na Bledu.