Visokoproteinska prehrana posljednjih je godina postala jedan od najpopularnijih trendova među osobama koje žele smršavjeti ili povećati mišićnu masu. Brojni fitness influenceri na TikToku i drugim društvenim mrežama promoviraju povećan unos proteina kao ključ boljeg zdravlja i brže transformacije tijela. Međutim, stručnjaci sada upozoravaju da pretjerivanje s proteinima može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, uključujući razvoj kronične bolesti bubrega, stanja koje se često naziva „tihim ubojicom”.

Popularan trend koji nije bez rizika

Iako se prehrana bogata proteinima često smatra zdravim izborom, liječnici naglašavaju da čak i korisne namirnice mogu postati problem ako se konzumiraju u pretjeranim količinama. Proteini su važan dio uravnotežene prehrane i neophodni su za izgradnju i obnovu tkiva, no stručnjaci upozoravaju da sve veći broj ljudi odlazi korak predaleko slijedeći trendove s društvenih mreža.

Prema upozorenjima liječnika, kod približno jedne od deset osoba koje dugotrajno konzumiraju vrlo velike količine proteina može doći do razvoja bolesti bubrega bez vidljivih simptoma. Upravo zato se kronična bolest bubrega često naziva „tihim ubojicom”, jer oštećenja mogu napredovati godinama prije nego što osoba primijeti ozbiljnije zdravstvene probleme.

Stručnjak za bubrege: „Proteini stvaraju velik pritisak na bubrege”

Dr. Carl May, stručnjak za bolesti bubrega sa Sveučilišta u Bristolu, upozorio je u razgovoru za Mail Online da pretjerani unos proteina predstavlja dodatno opterećenje za bubrege.

„Proteini stvaraju velik pritisak na bubrege jer ih taj organ teško obrađuje. Zbog toga će dosljedno unošenje količina koje premašuju preporučene vrijednosti biti zahtjevno za njihove funkcije”, izjavio je dr. May.

Dodao je kako kod većine ljudi takva prehrana neće uzrokovati ozbiljne posljedice, ali postoji skupina osoba koja je znatno osjetljivija.

„Kod otprilike devet od deset ljudi to neće dovesti do ničega ozbiljnog. No onih nesretnih deset posto moglo bi neprimjetno oštećivati svoje bubrege, a da toga nisu ni svjesni”, upozorio je.

Prema njegovim riječima, takvi pacijenti mogli bi se postupno približavati zatajenju bubrega.

„To znači da bi se kod tih pacijenata stanje moglo razvijati prema zatajenju bubrega. Ako do toga dođe, vrlo je vjerojatno da će biti potrebna transplantacija organa”, rekao je dr. May.

Prijeti i povećan rizik od bubrežnih kamenaca

Na moguće komplikacije upozorila je i glavna medicinska dopisnica američke televizijske mreže ABC News, dr. Tara Narula. Ona ističe da prehrana koja se temelji gotovo isključivo na životinjskim proteinima može povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca.

„Ako se hranite prema mesnoj dijeti koja sadrži vrlo velike količine govedine, piletine, peradi ili morskih plodova, organizam ih može razgraditi u mokraćnu kiselinu koja se, u odgovarajućim uvjetima, može kristalizirati i stvoriti kamence”, objasnila je dr. Narula.

Posebno je upozorila na ekstremne količine proteina koje neki ljudi svakodnevno unose.

„Govorimo o razinama koje su dva do tri puta veće od preporučenog unosa proteina. U takvim slučajevima ljudi često ne piju dovoljno vode, ne jedu voće ni povrće te ne unose druge izvore ugljikohidrata. Riječ je o unosu od približno 200 grama proteina dnevno ili više”, rekla je.

Biljni proteini mogu biti sigurnija alternativa

Dr. Narula smatra da bi dio životinjskih proteina trebalo zamijeniti biljnim izvorima kako bi se smanjilo opterećenje organizma.

„Dobro rješenje je u prehranu uključiti više biljnih proteina poput mahunarki, graha, orašastih plodova, tofua i soje kako fokus ne bi bio isključivo na životinjskim proteinima”, savjetovala je.

Prema mišljenju stručnjaka, raznovrsna prehrana koja uključuje različite izvore proteina može pomoći u smanjenju potencijalnih zdravstvenih rizika povezanih s pretjeranim unosom mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla.

Koliko proteina zapravo treba unositi?

Preporuke zdravstvenih institucija jasno definiraju koliko bi proteina trebalo biti zastupljeno u svakodnevnoj prehrani.

Prema podacima klinike Mayo, proteini bi trebali činiti između 10 i 35 posto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. S druge strane, britanski NHS preporučuje da odrasle osobe svakodnevno unose oko 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase.

Unatoč tim smjernicama, pojedina istraživanja i procjene pokazuju da dio ljudi koji slijede popularne visokoproteinske dijete unosi i do tri puta više proteina od preporučenih količina, vjerujući da će im takav režim donijeti bolje zdravlje, brži gubitak kilograma ili veći rast mišićne mase.

Stručnjaci zato upozoravaju da povećani unos proteina nije nužno problem za većinu zdravih osoba, ali naglašavaju da dugotrajno pretjerivanje može predstavljati ozbiljan rizik za pojedince koji imaju neprepoznate probleme s bubrezima ili predispozicije za razvoj bolesti bubrega. Upravo zbog toga savjetuju umjerenost, uravnoteženu prehranu i konzultacije s liječnikom prije uvođenja ekstremnih prehrambenih režima.