Više od 150 godina nakon što je nestao u dubinama Atlantskog oceana, brodolom američkog parobroda SS Central America i dalje privlači pažnju povjesničara, istraživača i lovaca na blago. Razlog je jednostavan – brod je u trenutku potonuća prevozio golemu količinu zlata, a smatra se da je značajan dio dragocjenog tereta i danas skriven na morskom dnu.

Olupina se nalazi na približno 2200 metara dubine, u zapadnom dijelu Atlantskog oceana, nedaleko od obale američke savezne države Južna Karolina. Riječ je o jednom od najpoznatijih i najvrjednijih brodoloma povezanih s potragom za zlatom, a njegovo otkrivanje pokrenulo je višedesetljetna istraživanja, ekspedicije, ali i složene sudske sporove.

Brod je prevozio zlato iz Kalifornije

Povijesni podaci pokazuju da je SS Central America 1857. godine prevozio zlato iz Kalifornije prema istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. Teret nije činilo samo zlato u jednom obliku. Na brodu su se nalazile zlatne poluge, zlatnici i zlatni prah.

Prema povijesnim procjenama, ukupna količina zlata koju je brod prevozio mjerila se desecima tona. Upravo je zbog toga nestanak broda ostavio snažan trag u povijesti američke potrage za zlatom.

Međutim, iako je riječ o golemom teretu, do danas je pronađen i izvađen samo manji dio ukupnog blaga.

Olupina je pronađena tek 1988. godine

Nakon desetljeća u kojima se nije znalo gdje se točno nalazi brod, olupina SS Central America pronađena je 1988. godine. Istraživači su je locirali na približno 2200 metara dubine u zapadnom dijelu Atlantskog oceana, nedaleko od obale Južne Karoline.

Prve velike operacije izvlačenja počele su krajem 1980-ih i nastavile se do početka 1990-ih. Ekspedicije provedene između 1988. i 1991. godine omogućile su istraživačima da s morskog dna izvuku dio zlatnih poluga, novčića i drugih vrijednih predmeta koji su se nalazili u olupini.

No priča time nije završila.

Nakon više od dva desetljeća vratili su se na mjesto brodoloma

Nova velika ekspedicija organizirana je 2014. godine, kada su istraživači ponovno krenuli prema olupini. Ovoga puta u operaciji su korišteni daljinski upravljani podvodni roboti, što je omogućilo istraživanje broda na dubini koju ljudi ne mogu dosegnuti klasičnim ronjenjem.

Tijekom te misije pronađen je i izvučen dodatni dio dragocjenog tereta. Među pronađenim predmetima ponovno su bili zlatni predmeti i drugi vrijedni ostaci povezani s teretom broda.

Činjenica da su nove ekspedicije desetljećima nakon prvih akcija uspjele pronaći dodatno blago pokazala je koliko je teško sustavno istražiti olupinu koja se nalazi više od dva kilometra ispod površine oceana.

Pronalaženje zlata otvorilo je potpuno novi problem

Iako bi se moglo očekivati da je najveći izazov bio pronaći olupinu i izvući zlato s takve dubine, otkriće je otvorilo još jedno veliko pitanje: kome pronađeno blago zapravo pripada?

Pronalazak vrijednog tereta doveo je do dugotrajnih sudskih sporova oko prava vlasništva. U postupcima su sudjelovale spasilačke kompanije koje su sudjelovale u lociranju olupine i izvlačenju tereta, ali i brojni investitori te drugi podnositelji zahtjeva.

Američki sudovi priznali su prava kompanijama koje su sudjelovale u operacijama spašavanja i izvlačenja, no pitanje podjele pronađenog blaga nije bilo jednostavno. Više različitih strana pokušavalo je ostvariti pravo na dio vrijednog tereta.

Zlato je podijeljeno nakon sudskih odluka

Nakon okončanja sudskih postupaka pronađeno zlato raspodijeljeno je između spasilačkih kompanija, investitora i drugih zainteresiranih strana, u skladu s donesenim sudskim odlukama.

Istodobno, savezna država Južna Karolina zadržala je interes povezan sa zaštitom kulturne baštine i reguliranjem ovakvih podmorskih nalazišta.

Sudbina SS Central America tako je postala mnogo više od priče o potonulom brodu i izgubljenom zlatu. Riječ je o kombinaciji povijesti, pomorske arheologije, tehnološki zahtjevnog istraživanja dubokog mora i složenih pravnih pitanja koja su se pojavila tek nakon što je izgubljeno blago ponovno pronađeno.

A možda je najzanimljiviji dio cijele priče činjenica da, unatoč ekspedicijama provedenima tijekom više desetljeća i pronađenom zlatu, značajan dio izvornog tereta prema povijesnim procjenama još nije izvučen iz dubina Atlantika.