U napuštenom skladištu baruta u Sjevernoj Irskoj znanstvenici su slučajno otkrili potpuno novu vrstu gljivice koja pretvara pauke u "zombije". Ovaj dosad nepoznati parazit, koji kontrolira ponašanje paukova prije nego ih ubije, djeluje slično zloglasnoj gljivici koja napada mrave, a koja je inspirirala videoigru i TV seriju The Last of Us.

Istraživači su opisali novu vrstu u studiji objavljenoj 24. siječnja u časopisu Fungal Systematics and Evolution. Nazvali su je Gibellula attenboroughii, u čast slavnog biologa i dokumentarista Sir Davida Attenborougha.

Gljivica koja tjera pauke iz skrovišta

Ova rijetka gljivica prvi je put uočena 2021. godine, kada je tim dokumentarne emisije Winterwatch snimao prirodu u Castle Espie rezervatu u Sjevernoj Irskoj. Pronađena je u skladištu baruta na tijelu mrtvog paukovečernjaka (Metellina merianae), vrste koja obično živi u spiljama, podrumima i drugim mračnim prostorima.

Nakon prvotnog otkrića, Tim Fogg, stručnjak za istraživanje spilja i koautor studije, pronašao je još primjeraka iste gljivice u spiljama diljem Sjeverne Irske i Republike Irske, uključujući i one na drugoj vrsti spiljskog pauka Meta menardi.

Ono što su istraživači primijetili jest da su svi zaraženi pauci pronađeni izvan svojih skrovišta – umjesto da budu skriveni u mrežama, bili su izloženi na stropovima i zidovima spilja, uključujući i onog u skladištu baruta.

Istraživači pretpostavljaju da gljivica mijenja ponašanje pauka, tjerajući ih iz skrovišta na otvorene površine, gdje ih zračne struje mogu lako raspršiti i omogućiti širenje G. attenboroughii spora.

Kako gljivica preuzima kontrolu nad paukom?

Prema Harryju Evansu, vodećem autoru studije i stručnjaku za gljivice iz organizacije CABI, proces zaraze iznimno je složen.

Spore G. attenboroughii prodiru u tijelo pauka i napadaju njegov hemocel – tjelesnu šupljinu ispunjenu nečim nalik krvi kod beskralješnjaka. Nakon što pauk napusti svoje skrovište, gljivica proizvodi toksin koji ga ubija.

No, tu priča ne završava – kako bi očuvala leš, gljivica oslobađa antibiotike koji sprječavaju truljenje i mumificiraju tijelo. U tom stanju, gljivica apsorbira sve hranjive tvari iz pauka. Kada vlažnost u spilji postane optimalna, iz tijela pauka počinju rasti dugačke strukture koje oslobađaju nove spore, nastavljajući ciklus zaraze.

Moguća medicinska primjena?

Evans ističe da je ovaj fenomen više od znanstvene zanimljivosti – gljivica proizvodi antibiotike i druge kemijske spojeve koji bi mogli imati potencijalnu medicinsku primjenu.

"To je pravo medicinsko blago," izjavio je Evans za Live Science.

Nova vrsta s mogućim širim rasprostranjenjem

Kako bi potvrdili da se doista radi o nepoznatoj vrsti, znanstvenici su izolirali DNK gljivice i usporedili ga s postojećim bazama podataka. Tako su utvrdili da G. attenboroughii nikada prije nije bila dokumentirana.

Zasad je ova vrsta pronađena samo u Irskoj, no istraživači vjeruju da bi mogla postojati i u Walesu – temeljem fotografija koje prikazuju pauke prekrivene sličnom gljivicom.

Ogroman potencijal za nova otkrića

Studija naglašava da je ovaj slučaj samo jedan od mnogih u svijetu parazitskih gljivica, a Evans vjeruje da smo tek zagrebali površinu kada je riječ o njihovoj raznolikosti.

"Postoji još mnogo gljivica koje tek trebamo otkriti," ističe Evans. "Kraljevstvo gljiva moglo bi brojati između 10 i 20 milijuna vrsta, što bi ga činilo daleko najvećim među svim biološkim kraljevstvima. No, do sada smo opisali tek 1% njih."

Zanimljivo, gljivica je u početku trebala nositi naziv Gibellula bangbangus, kao referencu na skladište baruta gdje je otkrivena. No, autori studije odlučili su je preimenovati kako bi odali počast Sir Davidu Attenboroughu, jednom od najvećih popularizatora prirodnih znanosti.