Kada biramo što ćemo staviti na tanjur, najčešće razmišljamo o tome koliko će nam nešto biti ukusno i koliko će nas zasititi. No dugoročno bi jednaku, a možda i veću pozornost trebalo posvetiti tome kako određena hrana utječe na zdravlje organizma, posebice srca i krvnih žila.

Veza između prehrane i kardiovaskularnog zdravlja dobro je poznata, a pravilniji izbori mogu pridonijeti smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara. Michelle Routhenstein, nutricionistica specijalizirana za preventivnu kardiologiju, ističe da istraživanja pokazuju kako se čak 80 do 90 posto kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnom prehranom i zdravim životnim navikama.

Ta procjena pokazuje koliko svakodnevne odluke mogu biti važne za zdravlje kroz godine.

Smrznuta pizza posebno je problematična zbog svog sastava

Prema stručnjacima, redovita konzumacija smrznute pizze spada među nepovoljnije prehrambene izbore kada je riječ o zdravlju srca, piše Parade.

Problem nije samo u jednoj namirnici, nego u njezinu nutritivnom sastavu. Mnoge smrznute pizze sadrže velike količine zasićenih masti, natrija i rafiniranih ugljikohidrata, uz različite industrijski obrađene sastojke.

Takva kombinacija može pridonijeti povećanju razine kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi, osobito ako se pizza često nalazi na jelovniku.

Nutricionistica Courtney Pelitera pritom naglašava da sama pizza ne mora nužno biti nezdrava. Problem se često krije u količini. Zbog praktičnosti i načina serviranja vrlo je lako pojesti više nego što smo planirali, odnosno unijeti nekoliko porcija tijesta, sira i dodataka u jednom obroku.

Zbog toga stručnjaci ne smatraju da smrznutu pizzu treba potpuno izbaciti iz prehrane. Dr. Chris Mohr, savjetnik za prehranu i tjelesnu aktivnost, također naglašava važnost umjerenosti.

Jedna pizza može sadržavati velik dio preporučenog dnevnog unosa soli

Jedan od najvećih problema kod smrznutih pizza jest količina natrija. Mnoge ih sadrže između 800 i 1500 miligrama natrija po porciji.

Pretjeran unos soli može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i zadržavanju tekućine, a dugoročno može nepovoljno utjecati i na krvne žile. Time se povećava rizik od moždanog udara i drugih kardiovaskularnih problema.

Preporučuje se da dnevni unos natrija ne bude veći od 2300 miligrama, dok bi za mnoge ljude povoljnija ciljna vrijednost bila oko 1500 miligrama. To znači da jedna porcija pojedinih smrznutih pizza može sadržavati vrlo velik dio količine natrija koju bismo trebali unijeti tijekom cijelog dana.

Sir i mesni dodaci također povećavaju problem

Osim soli, pozornost treba obratiti i na zasićene masti. Sir koji se često koristi na pizzama, među ostalim mozzarella, u nekim proizvodima može pridonijeti unosu od oko pet grama zasićenih masti po porciji.

Zasićene masti mogu povećati razinu LDL-kolesterola, poznatog kao „lošeg“ kolesterola, a povišena razina LDL-kolesterola povezana je s većim rizikom od srčanih bolesti.

Dodatni problem mogu biti mesni proizvodi kojima se pizza obogaćuje. Kobasice i feferoni spadaju u prerađeno meso, a takvi proizvodi često sadrže mnogo soli i zasićenih masti. Njihova se učestala konzumacija povezuje s povećanim rizikom od određenih bolesti.

Ni tijesto nije beznačajan dio priče. Kod većine smrznutih pizza ono je napravljeno od bijelog, rafiniranog brašna. Takvi rafinirani ugljikohidrati mogu brzo povisiti razinu glukoze u krvi, a učestala konzumacija takvih proizvoda povezuje se i s nepovoljnim metaboličkim učincima.

Problem može biti i velik broj kalorija

Smrznuta pizza može biti problematična i zbog ukupnog energetskog unosa. Ako se jede često i u većim količinama, lako može pridonijeti unosu viška kalorija.

Dugotrajni kalorijski višak može dovesti do povećanja tjelesne mase, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav.

Zato stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno gledati samo jednu stavku na deklaraciji. Važno je uzeti u obzir cijeli sastav proizvoda, veličinu porcije i učestalost konzumacije.

Ako je ipak kupujete, postoji nekoliko boljih opcija

Smrznutu pizzu nije potrebno zauvijek prekrižiti s jelovnika. Ako je želite jesti, prvi korak je pažljivo pročitati deklaraciju.

Jedna od preporuka nutricionista jest odabrati proizvod koji sadrži manje od 600 miligrama natrija po porciji. Prednost se može dati tankoj kori ili tijestu od cjelovitih žitarica, dok je umjesto kobasica i feferona bolje odabrati pizzu s većom količinom povrća.

Ako želite mesni dodatak, prikladniji izbor može biti grillana piletina.

Dobru nadopunu obroku može predstavljati i salata. Na taj način povećava se unos vlakana, a istodobno je lakše kontrolirati ukupnu količinu pizze koju pojedemo.

Domaća verzija može biti jednostavnija i nutritivno povoljnija

Još jedna mogućnost jest pripremiti vlastitu verziju pizze kod kuće. Ne morate pritom raditi klasično tijesto niti ulagati mnogo vremena.

Tortilja ili tanka lepinja mogu poslužiti kao podloga. Dodate li umak od rajčice, obilje povrća i umjerenu količinu sira, možete dobiti obrok koji podsjeća na pizzu, ali omogućuje bolju kontrolu sastojaka i veličine porcije.

Na taj način moguće je smanjiti količinu soli i izbjeći dio prerađenih mesnih proizvoda koji se često nalaze na industrijskim pizzama.

Nije problem u jednom obroku, nego u navici

Važno je pritom ne stvarati dojam da je smrznuta pizza namirnica koju nikada ne smijemo jesti. Stručnjaci upravo suprotno naglašavaju da nijedna pojedinačna namirnica sama po sebi ne mora biti potpuno zabranjena.

Presudni su učestalost i količina.

Prehrana koja se temelji na većem unosu vlakana, zdravih masti i antioksidansa povezuje se s boljim zdravljem srca, dok dugotrajno pretjerivanje sa soli, zasićenim mastima i dodanim šećerima može povećati rizik od bolesti.

Zato povremena smrznuta pizza nije isto što i navika da se takvi proizvodi jedu redovito. Kada je riječ o zdravlju srca, važno je gledati cjelokupni obrazac prehrane i životnih navika, a ne samo jedan obrok.

Kako poručuju stručnjaci koje citira Parade, pametniji izbor ne mora značiti potpuno odricanje od omiljene hrane. Puno važnije može biti koliko je često jedemo, koliku porciju uzimamo i čime je nadopunjujemo.