NASA je u najnovijem izvješću izdala ozbiljno upozorenje: ako se postojeći klimatski trendovi ne uspore, već u sljedećim desetljećima određeni dijelovi planeta mogli bi postati toliko vrući i vlažni da čovjek u njima više neće moći preživjeti. Upozorenje se temelji na satelitskim podacima prikupljenima proteklih desetljeća, kao i na klimatskim modelima koji predviđaju budućnost koja se još uvijek može izbjeći, ali samo uz pravovremeno djelovanje.

Kritična vrijednost „mokrog termometra“

Ključni parametar u NASA-inoj analizi jest tzv. temperatura mokrog termometra, pokazatelj koji kombinira temperaturu zraka i razinu vlage te ukazuje na sposobnost ljudskog tijela da se hladi znojenjem. Stručnjaci ističu da vrijednost od 35 stupnjeva Celzija predstavlja prag neposredne opasnosti. Kada ta granica bude dosegnuta, ljudsko tijelo prestaje učinkovito odavati toplinu, što znači da čak i posve zdrave osobe, pri boravku na otvorenom, mogu u takvim uvjetima preminuti u roku od nekoliko sati.

NASA upozorava da bi, prema projekcijama temeljenima na sadašnjoj razini emisija stakleničkih plinova, taj kritični prag mogao biti dosegnut između 2050. i 2070. godine.

Najugroženije regije: južna Azija i Bliski istok

Najveći rizik pogađa gusto naseljena područja južne Azije, u kojima milijuni ljudi već danas žive na rubu ekstremnih klimatskih uvjeta. Indija, Pakistan i Bangladeš mogli bi se u nadolazećim desetljećima suočiti sa smrtonosnim toplinskim valovima tijekom kojih čak ni boravak u hladu više ne bi predstavljao sigurno utočište.

Poseban fokus analize stavljen je i na države uz Perzijski zaljev i Crveno more, regije koje već sada bilježe jedne od najviših temperatura na svijetu. Dodatno zagrijavanje moglo bi u tim područjima prijeći granice ljudske izdržljivosti.

Rastući rizik u Kini, jugoistočnoj Aziji i Brazilu

Opasnosti nisu ograničene samo na južnu Aziju i Bliski istok. NASA navodi da se ozbiljni klimatski rizici očekuju i u dijelovima Kine, jugoistočne Azije te Brazila. U tim područjima ekstremne temperature dodatno pogoršavaju urbanizacija, krčenje šuma i preopterećenost ekosustava.

Stručnjaci posebno upozoravaju na Amazoniju, gdje bi kombinacija visoke vlažnosti i intenzivne topline mogla stvoriti uvjete u kojima bi boravak na otvorenom postao iznimno opasan i potencijalno smrtonosan.

Još uvijek postoji prostor za djelovanje

NASA ističe kako klimatske projekcije ne predstavljaju neizbježnu sudbinu, već scenarije koji ovise o odlukama vlada, gospodarstava i društava u cjelini. Ukoliko države smanje emisije stakleničkih plinova, zaštite ključne ekosustave i ulože u prilagodbu klimatskim promjenama, najcrnji ishodi mogli bi se izbjeći. Ipak, prostor za reakciju brzo se sužava.

Klimatske promjene kao sadašnjost, a ne budućnost

Stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, već opipljiva stvarnost sadašnjice. Sve intenzivniji toplinski valovi, dugotrajne suše i ekstremne oborine već danas utječu na milijarde ljudi diljem svijeta.

Znanstvena zajednica upozorava da će upravo sljedeće desetljeće biti presudno. Pitanje je hoće li čovječanstvo i dalje imati kontrolu nad planetom ili će Zemlja postati neprikladna za život vlastitih potomaka.