Osim radionice Djeda Mraza i njegove vojske vilenjaka, što vam još padne na pamet kada pomislite na Sjeverni pol? Polarni medvjed? Zaleđena jezera? Snježni pokrivači?

Pa, iako je to sada stanje Sjevernog pola, znanstvenici su otkrili da to nije uvijek bio slučaj. Otkrili su da je prije oko 55 milijuna godina Arktik bio sličniji Miamiju, s prosječnom ugodnom temperaturom od oko 23 stupnja, a čak su otkrili da je nekoć bio dom aligatora i palmi.

Istraživači su došli do ovog otkrića nakon ispitivanja uzoraka koje su izvukli s više od 300 stopa ispod dna Arktičkog oceana u sklopu multinacionalne Arctic Coring Expedition. A njihova otkrića sada su objavljena u časopisu Nature, izvještava CBS News.

Tko bi rekao?

Rekli su da nam daje uvid u to kakva je regija bila kada su je grijali prirodno proizvedeni staklenički plinovi i daje nam uvid u to što bi joj globalno zatopljenje moglo učiniti u budućnosti. Također vjeruju da je obična paprat možda uspjela pomoći da se temperature snize na ono po čemu su poznate – iako bi za to trebalo oko milijun godina.

"Ovo je prvi put da smo pogledali Arktik, i čovječe, to je za nas bilo veliko iznenađenje", rekla je Kathryn Moran, oceanografkinja sa Sveučilišta Rhode Island i koautorica studije. "To je novi pogled na to kako Zemlja može odgovoriti na te vrhunce ugljičnog dioksida."

Profesor geologije na Yaleu Mark Pagani, koji je također koautor studije, oslikao je kako je to mjesto moglo izgledati. "Zamislite svijet u kojem postoje gusta stabla sekvoja i čempresa kao na Floridi u tom prstenu Arktičkog oceana."

Tropski raj

Rekao je da bi to izgledalo kao tropski raj iako bi komarci vjerojatno bili veličine naših glava. Nalazi studije dokaz su da previše CO2 može uzrokovati globalno zagrijavanje, a njezina teorija sugerira da je najbrže rastuća biljka na Zemlji, paprat po imenu Azolla, počela usisavati ugljični dioksid kako bi pomogla ohladiti Arktik.

Međutim, ograničeni podaci znače da nisu sigurni je li temperatura od 23 stupnja cjelogodišnji prosjek ili ljetni prosjek.

Gabriel Bowen, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu Purdue, pohvalio je istraživanje i rekao da pokazuje da postoje "prekretnice" u Zemljinom klimatskom sustavu "koje nas mogu baciti u ove uvjete".