"Trulež mozga" – pojam koji, na žalost, savršeno oslikava mentalno stanje modernog čovjeka u eri beskrajnog internetskog sadržaja. Iako nam digitalna tehnologija olakšava život, ona istovremeno troši naše mentalne resurse, upozoravaju stručnjaci. Profesor Ranko Raičević, predsjednik Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, objašnjava da ova situacija nije tek prolazni fenomen, već simptom puno dubljeg problema.

Gostujući u emisiji "Jutro" na Prvoj televiziji, dr. Raičević je naglasio kako naš mozak danas više nego ikada pati od preopterećenja. Neprestano bombardiranje informacijama smanjuje našu sposobnost fokusiranja i pamćenja. "Prije nekoliko desetljeća riječi poput 'romantika' i 'skromnost' simbolizirale su neke druge vrijednosti. Danas, kada je ‘trulež mozga’ riječ godine, jasno je u kojem smjeru idemo", upozorio je Raičević.

Još 2007. znanstvena istraživanja pokazala su kako čak i jednostavan e-mail može umanjiti sposobnost koncentracije za četvrtinu. Danas je situacija daleko gora – prosječna osoba zadrži pažnju na ekranu svega 35 sekundi, dok je prije dvadesetak godina ta brojka iznosila čak 2 i pol minute. Glavni krivac? Neprekidni priljev informacija i naša ovisnost o tehnologiji.

Količina informacija uništava koncentraciju

Ljudski mozak, iako fascinantno razvijen, ima svoja ograničenja. Njegova sposobnost razlikovanja važnih od nevažnih informacija sve je slabija, što dovodi do umora i pada kognitivnih funkcija. Raičević napominje da sve više ljudi danas ima poteškoća s donošenjem brzih odluka, čak i u situacijama koje su nekada bile jednostavne.

„Digitalna demencija“ novi je naziv koji se sve češće koristi za opis ovog stanja. Iako nije klasična demencija, simptomi su slični – gubitak fokusa, slabljenje pamćenja i osjećaj mentalne prezasićenosti. "Stalno punimo šalicu novim informacijama, a nikada ne ispraznimo dno. Mozak jednostavno ne može više pratiti taj tempo", slikovito objašnjava Raičević.

Je li moguće da svo vrijeme pogrešno stavljamo lampice na bor: Tara tvrdi da je ovo najbolja metoda

Ipak, rješenje postoji. Raičević naglašava kako sami možemo učiniti mnogo za zdravlje svog mozga. Prekomjerna upotreba tehnologije može se kontrolirati: ograničite vrijeme provedeno pred ekranom, povećajte tjelesnu aktivnost i vodite računa o spavanju. „Djeca bi trebala imati jasno određeno vrijeme za tehnologiju, dok bi odrasli trebali stvoriti zone bez telefona, poput obiteljskih okupljanja ili druženja u kafićima“, predlaže Raičević. Uz malo discipline i svjesnosti, mentalno zdravlje možemo vratiti u ravnotežu. Manje vremena na internetu, više kretanja i kvalitetan san ključni su koraci za očuvanje našeg uma u vremenu digitalne buke.