Iako ljudi danas u prosjeku žive dulje nego prije, velik broj njih provodi manje godina u dobrom zdravstvenom stanju zbog loših prehrambenih navika. Na to upozorava neuroznanstvenik dr. David Cox, autor knjige The Age Code, koji smatra da prehrana ima ključnu ulogu u brzini starenja organizma.

U razgovoru za The Independent objasnio je da pretjerana konzumacija ultraprerađene hrane, unos prevelikog broja kalorija te nedostatak važnih hranjivih tvari mogu ubrzati proces starenja i povećati rizik od razvoja pretilosti, dijabetesa tipa 2, bolesti srca te pojedinih vrsta raka.

"Zombi stanice" mogu ubrzati propadanje organizma

Dr. Cox objašnjava da je jedan od glavnih razloga ubrzanog starenja nakupljanje takozvanih "zombi stanica", odnosno senescentnih stanica. Riječ je o starim ili oštećenim stanicama koje više ne obavljaju svoju funkciju, ali ih organizam ne uklanja.

Umjesto toga, takve stanice oslobađaju kemijske tvari koje izazivaju upalne procese u tijelu te čak mogu potaknuti zdrave stanice da i same postanu "zombi stanice".

Kada organizam počne stvarati takve stanice brže nego što ih uspijeva ukloniti, dolazi do prijelomne točke koju dr. Cox naziva "upalnim starenjem" (engl. inflammaging). Dugotrajna kronična upala tada povećava rizik od brojnih bolesti koje se povezuju sa starenjem.

Masna riba tri puta tjedno može usporiti starenje

Prema riječima dr. Coxa, pravilna prehrana može usporiti taj proces jer organizmu osigurava hranjive tvari potrebne za obnovu stanica.

Jedna od njegovih glavnih preporuka jest konzumacija masne ribe, poput lososa ili skuše, otprilike tri puta tjedno.

"Klinička ispitivanja pokazala su da je upravo tolika količina omega-3 masnih kiselina dovoljna da uspori starenje na razini DNK", objasnio je.

Dodaje kako su znanstvenici u međuvremenu otkrili i dodatne koristi omega-3 masnih kiselina.

"Danas znamo da su omega-3 masne kiseline vrlo učinkovite u pomaganju imunološkim stanicama da zaustave upalne procese."

Ističe i da s godinama imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju zdravlja mišića.

"Jedan od glavnih razloga zbog kojih suvremeno prehrambeno okruženje ubrzava starenje jest činjenica da mnogi od nas, zbog ultraprerađene hrane, unose previše energije. Svoje tijelo doslovno zatrpavamo s više kalorija nego što mu je potrebno."

Posljedica toga, kaže, nije samo povećanje tjelesne mase.

"To mijenja sastav našeg tijela. Mnogi toga nisu svjesni, ali između 20. i 40. godine brojni ljudi postupno gube mišićnu masu, koju zamjenjuje unutarnja, odnosno visceralna mast, a ona izrazito potiče upalne procese."

Vrijeme obroka gotovo je jednako važno kao i ono što jedemo

Dr. Cox smatra da nije presudno samo što jedemo nego i kada jedemo.

Umjesto da najveći obrok bude večera, preporučuje da najobilniji obrok bude doručak ili ručak, dok bi večernji obrok trebao biti lagan.

"Provedeno je vrlo zanimljivo istraživanje u Francuskoj koje je proučavalo kako raspored obroka može pomoći u sprječavanju bolesti srca", rekao je.

"Pokazalo se da su dvije najvažnije navike redovit doručak i ranija večera."

Objašnjava da velik večernji obrok nije najbolji izbor.

"Ako pojedete mali doručak, mali ručak i golemu večeru, što većina nas zapravo radi, odgovor inzulina koji pomaže organizmu preraditi šećer iz krvi navečer više neće biti jednako učinkovit. S vremenom ćete imati veću vjerojatnost za dobivanje na tjelesnoj težini i nakupljanje visceralne masti."

Magnezij i cink imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja

Neuroznanstvenik također preporučuje povećan unos namirnica bogatih magnezijem i cinkom jer ti minerali pomažu organizmu da učinkovitije reagira na inzulin te mogu smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Kao dobre izvore navodi špinat, orašaste plodove, cjelovite žitarice, meso, školjke i mliječne proizvode.

Posebno naglašava važnost lisnatog zelenog povrća jer ono sadrži minerale koji pomažu očuvanju zdravlja bubrega tijekom starenja.

"Kako starimo, naše stanice sve slabije reagiraju na inzulin pa gušterača mora raditi mnogo više kako bi proizvela dovoljne količine tog hormona", kaže dr. Cox.

"Na kraju organizam može doći u stanje u kojem više uopće ne reagira na inzulin, što dovodi do nekontrolirane razine šećera u krvi."

Šareno voće i povrće štiti organizam od posljedica starenja

Na kraju preporučuje redovitu konzumaciju raznobojnog voća i povrća, posebno bobičastog voća, trešanja, grožđa i crvenog kupusa.

Te namirnice bogate su flavonoidima, prirodnim biljnim spojevima koji poboljšavaju protok krvi, pomažu snižavanju krvnog tlaka te štite organizam od oštećenja povezanih sa starenjem.

Dr. Cox upozorava i da bubrezi stare brže nego što većina ljudi pretpostavlja.

"Otprilike od 25. godine naši bubrezi počinju starjeti mnogo brže nego što biste očekivali", rekao je.

"Do 70. godine mnogi ljudi zapravo imaju samo jedan bubreg koji učinkovito obavlja svoju funkciju."

Objašnjava da bubrezi imaju niz važnih zadaća, uključujući uklanjanje toksina iz krvi i regulaciju kiselinsko-bazne ravnoteže organizma.

"Međutim, za pravilno obavljanje tih funkcija potrebne su dovoljne količine odgovarajućih minerala. Mnogi ljudi ih ne unose dovoljno prehranom, što dodatno opterećuje bubrege te potiče upalu i ubrzava starenje. Upravo zbog toga s vremenom dolazi do razvoja kronične bubrežne bolesti", zaključio je dr. David Cox u razgovoru za The Independent.