Uobičajeno je mišljenje da zdrava crijeva znače svakodnevno obavljanje velike nužde, no stručnjaci upozoravaju da to nije nužno slučaj. Iako mnogi vjeruju da dnevni odlazak na toalet signalizira dobru probavu, znanost i medicina nude nijansiraniji pogled.

Nutricionistica Amanda Sauceda izjavila je za Eating Well da ne postoji jedinstveno pravilo kada je riječ o redovitosti pražnjenja crijeva. „Nije loše ako ne obavljate veliku nuždu svaki dan, jer svi imamo drugačiju verziju normalnog. Ako nuždu smatramo iznošenjem smeća, onda želite biti sigurni da to radite redovno. Dakle, iako možda ne radite to svaki dan, važno je da postoji redovnost“, objasnila je.

Što se događa u vašim crijevima kad jedete?

Proces probave započinje već s prvim zalogajem hrane ili gutljajem pića. Probavni sustav tada razgrađuje unos u esencijalne hranjive tvari koje tijelo koristi. Otpad koji nastaje tijekom tog procesa sakuplja se u debelom crijevu dok tijelo ne pošalje signal da je vrijeme za pražnjenje.

Međutim, kad taj proces nije redovit, mogu se pojaviti određeni neugodni simptomi. Prvi među njima su nadutost i pojačani plinovi.

Zatvor, nadutost i fermentacija: znakovi usporene probave

Jenna Volpe, registrirana nutricionistica i klinička terapeutkinja, pojašnjava da, kada stolica predugo ostaje u crijevima, može početi fermentirati, što dodatno pogoršava simptome poput nadutosti i stvaranja gasova.

Znanstvena istraživanja dodatno ukazuju na važnost sastava crijevnog mikrobioma. Naime, osobe koje pate od zatvora često imaju drugačiji skup bakterijskih sojeva u odnosu na one s redovitom probavom. Osim nadutosti i plinova, kod neredovitog pražnjenja može se pojaviti suha i tvrda stolica, koja otežava sam proces.

Je li štetno ako preskočimo nuždu jedan ili dva dana?

Postavlja se pitanje – ako je stolica način na koji tijelo izbacuje otpad, može li zadržavanje istog dovesti do toksičnosti?

Unatoč popularnoj teoriji prema kojoj neobavljanje nužde može „otrovati“ tijelo, znanost to ne potvrđuje. Ne postoje relevantni dokazi koji bi podržali tvrdnju da preskakanje odlaska na toalet rezultira trovanjem. Naprotiv, mikrobiom – ključni faktor zdravog imunološkog sustava – dovoljno je snažan da štiti organizam i održava ravnotežu.

Čišćenje debelog crijeva, koje se često promovira kao rješenje za neredovitu probavu, može zapravo imati suprotan učinak, jer se time uništavaju i dobre bakterije koje su važne za prirodan ritam crijeva.

Kada neredovitost postaje problem i što tada učiniti

Iako dnevno obavljanje velike nužde nije nužno, problem nastaje ako je prošlo više od tri dana bez stolice, a osoba počinje osjećati nelagodu. Najčešći simptomi zatvora uključuju: nadutost, višak plinova, stolicu koja je tvrda, suha ili teško prolazi.

Dobra vijest je da se usporeni probavni sustav najčešće može pokrenuti jednostavnim promjenama u prehrani i načinu života. Povećanje unosa vlakana, dovoljan unos tekućine i redovita fizička aktivnost najčešći su prvi koraci prema zdravijoj probavi.

Zaključno, važno je znati da „normalno“ ne izgleda isto za svakog pojedinca. Bitno je pratiti vlastito tijelo i njegove ritmove, a ne robovati mitovima. Redovitost, a ne stroga dnevna učestalost, ključ je zdravog probavnog sustava.