Istraživački tim talijanskih i škotskih arheologa ponovno je uzdrmao svijet arheologije senzacionalnom tvrdnjom da su piramide u Gizi znatno starije nego što se dosad vjerovalo — i da bi njihova starost mogla dosezati nevjerojatnih 38.000 godina. Ako bi se ova tvrdnja dokazala točnom, potpuno bi preokrenula dosadašnje shvaćanje o nastanku i povijesti slavnih egipatskih piramida.

Ovaj isti tim već je ranije izazvao golemu pažnju kad je objavio da ispod platoa Gize postoji "cijeli skriveni svijet mnogih struktura". Koristeći naprednu radarsku tehnologiju, istraživači su tvrde da su po prvi put uspjeli otkriti složenu mrežu građevina, više od kilometra ispod zemlje.

Prema njihovim nalazima, podzemni prolazi, okna i komore ispod platoa Gize navodno su približno iste starosti kao i same piramide. No, ono što najviše zaokuplja pažnju javnosti jest njihova tvrdnja da su graditelji ovih megastruktura nestali prije otprilike 12.000 godina, uslijed kataklizmičke "božanske poplave" izazvane, kako navode, udarom asteroida.

Tragovi erozije

Prema riječima istraživača Mei, koji je osobno posjetio lokalitet prije dva tjedna, postoje fizički dokazi koji bi mogli poduprijeti njihovu hipotezu. Za Daily Mail izjavio je: "Na nekim blokovima u blizini ulaza u Veliku piramidu jasno se vide tragovi erozije izazvane vodom. No, zanimljivo je da su pogođeni samo određeni kameni blokovi, što sugerira da je jedan dio piramide nekada bio potopljen."

Mei je također istaknuo da je unutar Velike piramide pronađen debeo sloj naslaga soli, što on tumači kao dodatni dokaz da je građevina nekoć bila uronjena u golemu, drevnu poplavu.

Ipak, kao i kod njihovih ranijih tvrdnji o "izgubljenom podzemnom gradu", arheološka zajednica ostaje izrazito skeptična. Dr. Zahi Hawass, bivši egipatski ministar za starine, odbacuje ove teorije. Prema njegovim riječima, znakovi na kamenju koje tim tumači kao eroziju vodom zapravo su posljedica prirodnog trošenja kroz vrijeme. Dodaje i da slojevi soli potječu iz samog vapnenca, a ne iz navodne poplave.

Unatoč osporavanjima, Mei ostaje uvjeren u svoju teoriju, ističući da "enigma piramida u Gizi ostaje snažan i zbunjujući dokaz ove mogućnosti".

Podzemni grad

Podsjetimo, tim predvođen profesorom Corradom Malangom već je prošlog mjeseca zaintrigirao javnost tvrdnjama o postojanju "golemog podzemnog grada" ispod Gize. Prema njihovim opisima, ovaj podzemni kompleks obuhvaća velike okomite stupove sa spiralnim stubištima, razrađen sustav vodenih kanala te mrežu povezanih hodnika.

Otkrića su navodno omogućena zahvaljujući naprednoj radarskoj tehnologiji, koja je prvi put omogućila uvid u složene strukture duboko ispod tla. Međutim, mnogi znanstvenici osporavaju vjerodostojnost ovih tvrdnji.

Dr. Hawass za The National je izjavio: "Ove tvrdnje su potpuno pogrešne i nemaju nikakvu znanstvenu osnovu. Navodi o korištenju radara unutar piramida nisu točni, a primijenjene metode nisu znanstveno priznate niti valjane."

Valja napomenuti da novo istraživanje zasad nije prošlo postupak recenzije, što dodatno potiče sumnje u njegove zaključke. Unatoč podjeljenim mišljenjima, jedno je sigurno — misterij piramida u Gizi i dalje fascinira svijet, a nova istraživanja, bila ona kontroverzna ili ne, i dalje potiču znatiželju i rasprave o pravoj povijesti ovih veličanstvenih građevina.