Znanstvenici su otkrili novu zabrinjavajuću povezanost između konzumacije ultra-prerađene hrane i povećanog rizika od demencije. Istraživanje, koje je provelo australsko Monash University, objavljeno je u stručnom časopisu Alzheimer’s & Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring, a njegovi rezultati ponovno su otvorili raspravu o utjecaju moderne prehrane na zdravlje mozga.

U studiji su znanstvenici analizirali prehrambene navike i kognitivno zdravlje više od 2100 sredovječnih i starijih Australaca koji u trenutku istraživanja nisu imali dijagnosticiranu demenciju.

Rezultati su pokazali da je povećanje udjela ultra-prerađene hrane u svakodnevnoj prehrani za samo 10 posto povezano s padom koncentracije i većim rizikom od razvoja demencije. Takvo povećanje u praksi znači tek jednu standardnu vrećicu čipsa dnevno više nego inače.

Pad koncentracije bio je jasno mjerljiv

Voditeljica istraživanja, dr. Barbara Cardoso, istaknula je kako su rezultati bili vrlo jasni.

"Za svakih 10 posto povećanja količine ultra-prerađene hrane koju je osoba konzumirala, zabilježili smo izražen i mjerljiv pad sposobnosti koncentracije", izjavila je.

Dodala je da se to u kliničkom smislu očitovalo kroz stalno niže rezultate na standardiziranim kognitivnim testovima koji mjere vizualnu pažnju i brzinu obrade informacija.

Mediteranska prehrana nije pružila zaštitu

Posebno zabrinjava činjenica da su sudionici tijekom istraživanja slijedili zdravu mediteransku prehranu. Unatoč tome, negativni učinci ultra-prerađene hrane nisu bili ublaženi.

Drugim riječima, čak ni inače zdrava prehrana nije mogla poništiti štetan utjecaj povećanog unosa takvih namirnica.

Iako istraživači nisu pronašli izravnu povezanost između ultra-prerađene hrane i gubitka pamćenja, upozoravaju da je pažnja temelj brojnih ključnih moždanih funkcija.

Što je zapravo ultra-prerađena hrana?

Ultra-prerađena hrana, poznata pod kraticom UPF, obuhvaća proizvode koji prolaze kroz višestruke industrijske procese te sadrže sastojke kakve većina ljudi nema u vlastitoj kuhinji.

Riječ je o aditivima poput konzervansa, umjetnih zaslađivača, emulgatora i pojačivača okusa.

Među najčešćim primjerima nalaze se čips, čokolada, sladoled, gazirana pića i brojni gotovi industrijski proizvodi.

"Ti aditivi upućuju na to da povezanost prehrane i kognitivnih funkcija nadilazi puki nedostatak zdrave hrane te ukazuje na mehanizme povezane sa samim stupnjem prerade hrane", pojasnila je dr. Cardoso.

Više od polovice kalorija u SAD-u dolazi iz ultra-prerađene hrane

Prema podacima Centers for Disease Control and Prevention, čak 53 posto svih kalorija koje Amerikanci svakodnevno unose dolazi upravo iz ultra-prerađene hrane.

Taj podatak dodatno zabrinjava stručnjake, osobito u svjetlu sve većeg broja istraživanja koja ukazuju na njezin štetan utjecaj.

Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice

Ovo nije jedina studija koja je povezala ultra-prerađenu hranu s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Prošlog mjeseca liječnik i stručnjak za javno zdravstvo Chris van Tulleken gostovao je u popularnom podcastu The Diary of a CEO, gdje je iznio vrlo ozbiljno upozorenje.

"Desetljeće dokaza sada vrlo jasno pokazuje da je upravo ultra-prerađena hrana odgovorna ne samo za pandemiju debljine i pretilosti, nego i za dugačak popis drugih zdravstvenih problema", rekao je.

Otišao je i korak dalje, ustvrdivši da je ultra-prerađena hrana "pretekla duhan kao vodeći uzrok prerane smrti na planetu".

Kasnije je zaključio kako bi takvu hranu trebalo tretirati kao "ovisničku tvar".

Hrana koja mijenja mozak

Iako povremena konzumacija vjerojatno neće imati dramatične posljedice, stručnjaci upozoravaju da redovito konzumiranje ultra-prerađene hrane može dugoročno ozbiljno narušiti zdravlje mozga.

Jedna dodatna vrećica čipsa dnevno možda se ne čini mnogo, ali znanstvenici sada upozoravaju da upravo takve male navike mogu imati velike posljedice.