Najnovija epizoda podcasta američkog voditelja Joea Rogana izazvala je veliku pozornost nakon što je njegov sugovornik predstavio kontroverzne satelitske snimke koje, tvrdi, otkrivaju golemo podzemno zdanje ispod Velike piramide u Gizi. Prema tim podacima, ispod egipatskog kompleksa mogli bi se nalaziti masivni sustavi tunela, stupova i komora, što bi, ako se potvrdi, moglo promijeniti povijesno razumijevanje tog lokaliteta.

Kako funkcionira tehnologija snimanja

Skeniranja je proveo talijanski znanstvenik Filippo Biondi sa svojim timom Khafre Projecta koristeći tehnologiju sintetičkog radarskog otvora (Synthetic Aperture Radar). Riječ je o satelitskoj tehnici koja podzemne geometrije rekonstruira putem radijskih valova odbijenih od površine tla.

U analizi je korišteno više od 200 skenova sa satelita različitih zemalja, uključujući talijanski sustav Cosmo-SkyMed te američku platformu Capella Space. Ti su skenovi, tvrdi Biondi, dali ujednačene rezultate.

Masivni stupovi, spiralne strukture i duboke komore

Snimke su navodno pokazale strukture nalik stupovima promjera oko 20 metara (otprilike 65 stopa), spiralno omotane i usmjerene u dubinu gotovo 1,2 kilometra (blizu 4.000 stopa). Ti stupovi, prema tvrdnjama istraživača, završavaju u kubičnim komorama dimenzija oko 80 metara duljine i širine (oko 260 stopa). Komore se, navodi Biondi, nalaze ispod sve tri piramide i Sfinge, te ih je opisao kao "goleme komore".

Skeniranja su također istaknula okomite okna koja se spuštaju približno 600 metara (oko 2.000 stopa) i presijecaju horizontalne hodnike visine oko tri metra (otprilike 10 stopa). Na temelju takvih podataka, Biondi je spekulirao da piramide možda nisu bile grobnice, nego drevna energetska postrojenja ili "vibracijski uređaji" povezani s iskustvima izvan tijela.

Rogan: "To nisu grobnice"

Rogan je u podcastu naglasio radikalne implikacije ovih tvrdnji. "To nisu grobnice", rekao je, dodajući da bi, ako su podaci točni, piramide mogle biti "samo vrh ledenog brijega".

Biondi datira podzemne strukture u razdoblje od prije 18.000 do 20.000 godina te ih povezuje s mitološkom epohom Zep Tepi, odnosno "Prvim vremenom", kada su, prema staroegipatskoj tradiciji, božanstva upravljala svijetom i započela civilizaciju.

Uz to je naveo prisutnost ostataka soli koja, tvrdi, potječe od drevnog poplavnog vala morske vode, što vidi kao mogući dokaz velike poplave i postojanja starije civilizacije na području Gize.

Arheološki kontekst i sukob tumačenja

Kompleks Giza čine tri piramide – Khufuova, Khafreova i Menkaureova – izgrađene prije oko 4.500 godina na zapadnoj obali Nila. No tim Khafre Projecta smatra da su strukture mnogo starije i da skrivaju podzemni svijet izgrađen od strane izgubljene civilizacije.

Središte prijepora ostaje vjerodostojnost tehnologije. Biondi tvrdi da ju je razvio kroz "tajne projekte za talijansku vojsku" te primijenio na lokacijama poput brane Mosul i laboratorija Gran Sasso u Italiji. Tehnologija je, kaže, patentirana, recenzirana i dizajnirana za visoku preciznost, no primjena na Gizi izazvala je oštre reakcije.

Spor s egipatskim arheolozima

Poznati egiptolog dr. Zahi Hawass odbacio je rezultate skeniranja, nazivajući ih "glupostima". U izjavi za Daily Mail rekao je da korištena tehnika "ne može dosegnuti tisuću stopa dubine", dodajući: "Oni tvrde da dosežu više od 300 metara do grada. No svaki znanstvenik koji razumije tomografski radar zna da dopire do oko 60 stopa. Njihova je teorija potpuno pogrešna."

Biondi je odgovorio da njegov rad ne uključuje penetriranje tla radarom, što je često iznošena kritika. "Mi ništa ne prodiramo", rekao je. "Samo bilježimo entropiju koja je na površini Zemlje." Pojašnjava da metoda analizira mehaničke vibracije prirodno prisutne na površini i rekonstruira podzemne strukture putem tomografske inverzije.

Od skepse do potvrda kroz više satelita

Biondi je priznao da su on i član tima Armando Mei u početku sumnjali u rezultate te su podatke šest mjeseci zadržavali, sumnjajući da su riječ o procesnim šumovima ili artefaktima. "Moje je mišljenje bilo da to nije stvarno. Mislio sam da je možda riječ o šumu ili artefaktima zbog naših postupaka obrade", rekao je.

Potvrdio je da su u konačnici dobili iste rezultate s različitih satelitskih sustava i komparativnih mjerenja, uključujući precizno mapiranje podzemnog laboratorija Gran Sasso koji se nalazi približno 1.400 metara (oko 4.600 stopa) u unutrašnjosti planine.

Prvotna analiza Coso-SkyMed sustava proširena je uključivanjem američkih satelita Capella Space te drugih izvora. "Kad smo imali iste rezultate koristeći američke satelite… i također druge satelite, uvijek iste rezultate, odlučili smo objaviti", rekao je. Ukupno je više od 200 skenova pokazalo jednake strukturne obrasce.

Rogan je naglasio da je tehnologija već validirana drugdje. "Znamo da je precizna, znamo da radi", rekao je, optužujući kritičare za "potvrdnu pristranost".

Potencijalni pristupi istraživanju i tehnički koraci

Skeniranja su ukazala ne samo na vertikalne strukture, nego i na horizontalne hodnike visine približno 2,7 metara (oko devet stopa) koji povezuju okna i komore. Prema Biondiju, postojeća okna između piramida, trenutačno blokirana krhotinama, mogla bi biti pristupne točke podzemnom sustavu. "Ta okna idu dolje, dolje, dolje… i stižu do komora ispod", rekao je, procjenjujući dubinu od oko 600 metara (oko 1.968 stopa).

Biondi je predložio egipatskim vlastima projekt koji bi se temeljio na čišćenju postojećih okana i korištenju robotskih dronova umjesto ljudskih istraživača. "Želimo koristiti strojeve, ne ljude", rekao je, procjenjujući trošak na oko 20 milijuna dolara.

Ako su tvrdnje točne, piramide su samo početak

Rogan se više puta vraćao na navodne implikacije. Po njemu, piramide, smatraju jednim od najvećih inženjerskih dostignuća čovječanstva, možda su "samo vidljivi ostaci nečeg mnogo većeg". "Te golemosti koje zbunjuju čovječanstvo odavno su samo vrh ledenog brijega", zaključio je.

Biondi se složio, ističući da su njihova mjerenja zasad jedini podzemni podaci za plato Gize. "Ono što smo pronašli potvrđeno je našim mjerenjima. Trenutno su to jedini podaci koje imamo", rekao je.

Unatoč prijeporima, Biondi je naglasio da pozdravlja provjeru i ponavljanje istraživanja. "Sretan sam ako netko može replicirati stvari. Ako drugi istraživački timovi mogu replicirati ono što pokazujem, sretan sam."

Između mogućnosti i skepticizma

Za sada ovi podaci ostaju nepotvrđeni fizičkim istraživanjem, smješteni između radikalne mogućnosti i institucionalnog skepticizma. Rogan je dodao da bi ignoriranje podataka bilo pogrešno. "Ako ste skeptični, trebali bismo to istražiti. A ako je pogrešno, dobro. Ali ako je točno, zločin je ne istražiti", rekao je.