Sir je nezaobilazan dio prehrane mnogih ljudi, no nutricionisti i liječnici već godinama upozoravaju da s njegovom konzumacijom ne treba pretjerivati. Iako se najčešće govori o količini koju unosimo, stručnjaci ističu da je jednako važno obratiti pozornost na vrstu sira koju jedemo jer nisu svi sirevi jednako dobri izbor za zdravlje.

Pritom nije riječ samo o sadržaju masti, zasićenih masnih kiselina i soli. Važnu ulogu ima i stupanj prerade proizvoda, budući da visoko prerađeni sirevi mogu sadržavati dodatne sastojke koji organizmu nisu nužno potrebni.

Portal The Take Out objavio je popis sireva koje ne bi trebalo konzumirati prečesto, a među njima su se našle neke vrste koje mnogi redovito jedu.

Nisu svi masni sirevi jednako problematični

Prilikom procjene koliko je određeni sir zdrav ili nezdrav, važno je uzeti u obzir i način na koji se konzumira. Dobar primjer je parmezan. Iako sadrži više proteina i kalcija od jaja te ima oko 30 posto masti, a ujedno je i relativno slan, nije se našao na ovoj listi.

Razlog je njegova intenzivna aroma zbog koje se uglavnom jede u vrlo malim količinama. Dok komadić cheddara od deset grama mnogima djeluje zanemarivo, deset grama sitno naribanog parmezana dovoljno je za cijeli tanjur tjestenine. Upravo zato količina koju pojedemo često igra jednako važnu ulogu kao i sam sastav proizvoda.

Mascarpone: omiljeni sastojak deserata, ali i najmasniji izbor

Mascarpone je poznat po svojoj blagoj aromi, kremastoj teksturi i širokoj primjeni u slasticama poput cheesecakea i tiramisua. Međutim, prema navodima koje prenosi The Take Out, upravo se ovaj sir nalazi na samom vrhu liste najmanje poželjnih izbora, čak i prema mišljenju kardiologa.

Glavni razlog leži u njegovu iznimno visokom udjelu masti. Ovisno o proizvođaču, mascarpone može sadržavati između 44 i čak 75 posto masti, što ga čini jednim od najkaloričnijih sireva na tržištu.

Ipak, upravo taj visok udio masti zaslužan je za njegov prepoznatljiv okus i bogatu teksturu. Većina ljudi ne jede mascarpone svakodnevno, no oni koji ga redovito konzumiraju bez provjere nutritivne deklaracije mogli bi unositi znatno više masnoća nego što pretpostavljaju.

S druge strane, mascarpone ima i neke pozitivne karakteristike. Sadrži vrlo malo soli, ne sadrži šećer te osigurava određenu količinu proteina.

Cheddar: popularan sir koji krije mnogo kalorija i soli

Za razliku od mascarponea, koji se uglavnom koristi povremeno, cheddar je sir koji se kod mnogih ljudi nalazi na jelovniku gotovo svakodnevno. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da njegov nutritivni sastav zaslužuje posebnu pozornost.

Prosječan cheddar sadrži oko 35 posto masti, od čega približno 22 posto otpada na zasićene masti. Uz to, riječ je o relativno slanom siru, s približno 1,8 grama soli na 100 grama proizvoda.

Za usporedbu, mascarpone sadrži oko 0,175 grama soli na 100 grama, dok mozzarella sadrži približno 0,7 grama.

Ipak, stručnjaci ističu kako se sastav sireva može značajno razlikovati od proizvođača do proizvođača. Zbog toga je važno čitati deklaracije i provjeravati nutritivne vrijednosti. Na tržištu postoje brojne varijante cheddara sa smanjenim udjelom masti, što automatski znači i manje kalorija, dok se i količina soli može znatno razlikovati među proizvodima.

Halloumi: izvrstan izvor proteina, ali i značajan izvor masti

Halloumi je sir podrijetlom s Cipra koji se proizvodi od kozjeg i ovčjeg mlijeka. Posebno je poznat po tome što se ne topi tijekom zagrijavanja, zbog čega je čest sastojak salata i brojnih mediteranskih jela.

Zbog visokog sadržaja proteina halloumi zauzima važno mjesto i u vegetarijanskoj prehrani. No upravo zato što ga mnogi koriste kao glavni izvor proteina u obroku, često se konzumira u relativno velikim količinama.

Primjerice, porcija od oko 200 grama halloumija osigurava čak 43 grama proteina, što predstavlja vrlo dobru količinu za jedan obrok. Međutim, u usporedbi s većinom vrsta mesa, uz proteine dolazi i velika količina masti.

Ista količina pilećih prsa osigurava oko 60 grama proteina, svega 17 grama masti i približno 202 kalorije. Nasuprot tome, 200 grama halloumija sadrži 43 grama proteina, jednaku količinu masti te čak 571 kaloriju.

Sam sir sadrži oko 21 posto masti, od čega približno 14 posto čine zasićene masti. Iako to za sir nije osobito visok udio, halloumi se i dalje smatra proizvodom s povećanim sadržajem masnoća. Budući da se često jede u većim porcijama, može predstavljati značajan izvor masti u svakodnevnoj prehrani.

Dodatni je problem činjenica da ga nije jednostavno konzumirati u vrlo malim količinama. Oni koji ga jedu zbog proteina moraju pojesti relativno velik obrok, dok se ljubiteljima njegova okusa porcija od 50 grama često čini premalenom.

Topljeni sir u listićima: problem nisu uvijek kriške, nego ono što se krije iza njih

Topljeni sir u listićima već godinama izaziva podijeljena mišljenja. Dok ga jedni obožavaju u tostovima i hamburgerima, drugi ga ne smatraju pravim sirom, a neki čak dovode u pitanje i njegovu nutritivnu vrijednost.

Ipak, stvarnost je nešto složenija. Sam topljeni sir nije nužno izrazito nezdrav proizvod. U pravilu sadrži umjerenu količinu masti te različite količine soli, a većina ljudi konzumira ga u jednoj ili dvije kriške.

Problem nastaje zbog proizvoda koji na tržištu pokušavaju imitirati topljeni sir koristeći potpuno drukčije sastojke. Na deklaracijama se ponekad može pronaći podatak da proizvod sadrži najmanje 51 posto pravog sira koji se topi i miješa s drugim sastojcima.

No postoje i takozvani „lažni sirevi“, proizvodi koji se izrađuju od biljnih ulja i drugih sastojaka s ciljem oponašanja okusa i svojstava topljenja pravog sira. Koliko su takvi proizvodi nezdravi ovisi o konkretnom proizvođaču i sastavu, ali stručnjaci upozoravaju da bi potrošači trebali biti oprezni prema proizvodima koji se predstavljaju kao nešto što zapravo nisu.

Ključ je u umjerenosti i čitanju deklaracija

Iako se na ovom popisu nalaze sirevi koje stručnjaci ne preporučuju za čestu konzumaciju, to ne znači da ih treba potpuno izbaciti iz prehrane. Mnogo je važnije obratiti pozornost na veličinu porcija, učestalost konzumacije i nutritivni sastav pojedinog proizvoda.

Kako navodi The Take Out, upravo čitanje deklaracija i razumijevanje količine masti, zasićenih masti, soli i stupnja prerade mogu pomoći potrošačima da donesu informiranije odluke i izbjegnu unos većih količina kalorija i masnoća nego što su planirali.