No dok su mitovi ostali u domeni legendi, znanstvenici su na dnu Atlantskog oceana otkrili nešto stvarno – i jednako fascinantno. Ispod valova se nalazi takozvani Izgubljeni grad, jedinstveni prirodni fenomen koji već desetljećima zbunjuje i oduševljava znanstvenu zajednicu.

Monumentalni krajolik skriven stotinama metara ispod mora

Ovaj izvanredni stjenoviti krajolik smješten je zapadno od planinskog lanca Srednjoatlantskog grebena, stotinama metara ispod površine oceana. Čine ga masivni zidovi, stupovi i monoliti koji se uzdižu i više od 60 metara, stvarajući prizor nalik ruševinama drevnog grada.

Iako na prvi pogled podsjeća na tragove davno nestale ljudske civilizacije, znanstvenici naglašavaju da ovdje nije riječ o djelu čovjeka. No to njegovu važnost nimalo ne umanjuje, piše Indy100.

Uvijek stavite barem jednu metalnu žlicu u zamrzivač: Ima skriveno svojstvo koje vam može biti spasonosno

Najstarije poznato hidrotermalno polje na Zemlji

Izgubljeni grad zapravo je hidrotermalno polje, otkriveno 2000. godine, koje se smatra najdugovječnijim poznatim sustavom takve vrste u oceanu. Kako piše Science Alert, ništa slično dosad nije pronađeno na našem planetu.

Ono što ga čini posebnim jest činjenica da njegovi otvori već više od 120.000 godina izbacuju vodik, metan i druge otopljene plinove u okolnu vodu, stvarajući uvjete u kojima život opstaje bez sunčeve svjetlosti i kisika.

Život bez sunca: organizmi koji prkose svemu što znamo

U ovom ekstremnom okruženju opstaju puževi, rakovi i raznolike mikrobne zajednice, koje se hrane kemijskom energijom iz hidrotermalnih otvora. Unatoč gotovo potpunom izostanku kisika, u Izgubljenom gradu povremeno se mogu pronaći i veće životinje, poput rakova, škampa i jegulja, iako su one rijetke.

Znanstvenike posebno fascinira činjenica da ugljikovodici koje proizvodi ovaj sustav ne nastaju uz pomoć sunčeve svjetlosti ili ugljikova dioksida, već kemijskim reakcijama duboko u morskom dnu.

Ključ za razumijevanje nastanka života – na Zemlji i izvan nje

Prema znanstvenim procjenama, upravo su ovakvi uvjeti mogli omogućiti nastanak života na Zemlji prije otprilike 3,7 milijardi godina. Štoviše, stručnjaci smatraju da bi slični procesi mogli biti aktivni i na drugim nebeskim tijelima.

„Ovo je primjer vrste ekosustava koji bi mogao biti aktivan na Enceladusu ili Europi upravo sada“, izjavio je mikrobiolog William Brazelton za The Smithsonian još 2018. godine, referirajući se na mjesece Saturna i Jupitera.

Posejdon i „kameni prsti“ dubina

Najviši monolit Izgubljenog grada nosi ime Posejdon, prema grčkom bogu mora, i uzdiže se više od 60 metara iznad morskog dna. Sjeveroistočno od tog tornja nalazi se litica iz koje otvori izbacuju tekućinu, stvarajući, kako opisuju istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu, „grozdove nježnih, višekrakih karbonatnih izraslina koje se šire poput prstiju ispruženih ruku“.

Zbog svoje jedinstvenosti, sve su glasniji pozivi da se Izgubljeni grad uvrsti na UNESCO-ov popis svjetske baštine kako bi se zaštitio od potencijalnih prijetnji. Razlog za zabrinutost postoji – još 2018. godine potvrđeno je da je Poljska dobila prava na dubokomorsko rudarenje u području oko termalnog polja.

Ljudi su počeli stavljati bocu u vodokotlić: Tvrde da rješava jedan ogroman problem

Iako se sam Izgubljeni grad teoretski ne bi izravno našao na udaru, kako upozorava Science Alert, uništavanje okolnog morskog dna moglo bi imati ozbiljne i nepredvidive posljedice za ovaj krhki ekosustav.