Osa koristi žalac, odnosno poseban organ za polaganje jaja, kako bi injektirala svoja jaja unutar trbuha muhe. Kada se jaje razvije u ličinku, ona se polako hrani tkivom domaćina prije nego što izraste i probije put iz njegovog tijela. Ovaj proces traje otprilike 18 dana, tijekom kojih muha ostaje živa, ali nepovratno oštećena.

"Kad smo prvi put primijetili ovaj fenomen, činilo nam se nevjerojatnim", izjavio je Logan Moore, biolog sa Sveučilišta Mississippi State, koji je predvodio istraživanje. Ova novootkrivena osa pripada skupini parazitoida, što znači da njihovi domaćini uvijek završe fatalno, za razliku od parazita koji ostavljaju svoje žrtve na životu.

Prvi primjerci ove vrste otkriveni su sasvim slučajno, tijekom sakupljanja vinskih mušica u dvorištu Mississippija, a znanstvenici su isprva bili fokusirani na istraživanje parazitskih crva. No, otkrivena osa privukla je veću pažnju zbog svojih jedinstvenih reproduktivnih metoda. Nakon laboratorijskog proučavanja i DNK analize, potvrđeno je da se radi o novoj vrsti koja parazitira na vinskim mušicama, uključujući i poznatu Drosophila affinis.

Opasna bića

Zanimljivo je da ličinke osa izlaze iz trbuha svojih domaćina i zakopavaju se u tlo, gdje se razvijaju još 23 dana prije nego što izrastu u odrasle ose. Kasnija istraživanja pokazala su da osa napada i druge vrste vinskih mušica, što otvara mogućnost za daljnja istraživanja o njenoj biološkoj ulozi u kontroli populacije ovih štetočina.

Iako ova vrsta nije opasna za ljude, otkriće njezine sposobnosti da inficira vinske mušice može biti od koristi u smanjenju broja ovih insekata, koji su česta smetnja u kućanstvima. Vinske mušice često zagađuju hranu i predstavljaju znak nehigijenskih uvjeta, stoga bi kontrola njihovog broja uz pomoć ovakvih prirodnih neprijatelja mogla biti vrlo korisna, prenosi New York Post.

Čak 90 posto ljudi ne može riješiti ovu zagonetku s Harvarda: Naizgled je veoma jednostavna

Logan Moore je komentirao kako je nevjerojatno da se ova vrsta ose toliko dugo skrivala od znanstvenika, s obzirom na to koliko su vinske mušice rasprostranjene. "Nitko nije očekivao da bi odrasla muha mogla biti domaćin parazitoidu poput ovog", zaključio je Moore. Otkriveno je i da diljem svijeta postoji između pola milijuna i milijun vrsta parazitoidnih osa, a među njima su i poznati predatori poput tarantula jastreba, koji je poznat po napadu na pauke tarantule.